"Milošević je bio vladar i imao je apsolutnu kontrolu u Srbiji, sve institucije su mu se pokoravale. Tko bi iznio drugačije stavove ne bi ostao na dužnosti ni 24 sata", rekao je Marković.
Svjedočeći o vojnima djelovanjima '91. opisao je i napad JNA na Sloveniju 26. lipnja, za koju mu se često pripisuje odgovornost. On je ustvrdio kako nije bio ni obaviješten o tome i da kao premijer nije imao nadležnosti nad JNA.
O napadu ga je telefonom obavijestio Milan Kučan a ministar obrane Veljko Kadijević mu je rekao: "pošto smo znali da se nećeš suglasiti nismo te ni pitali". Opisao je i svoj odlazak u Ljubljanu gdje je "spriječio razorno bombardiranje JNA" i širenje rata.
Marković je opisao i sudjelovanje u mirovnim pregovorima u Haagu listopada '91. u vrijeme bombardiranja Dubrovnika i Vukovara.
Na pitanje Miloševiću kako može bombardirati takav grad kao što je Dubrovnik dobio je odgovor da se "Dubrovnik ne bombadira", a kada se obratio bivšem hrvatskom predsjedniku Franji Tuđmanu on mu je odgovorio "čuo si što je Milošević rekao", kazao je svjedok.
"Tuđmanu nije bilo u interesu da se ne bombardiraju Dubrovnik i Vukovar u svrhu dobivanja argumentata za osmostaljenje", ocijenio je Ante Marković.
U sudnici je opisao i raketiranje Banskih dvora u listopadu '91. u kojem, kako je rekao, pukim slučajem nije ubijen zajedno s Tuđmanom i Stipom Mesićem, tadašnjim članom predsjedništva SFRJ.
Tužitelj je pitao je li njihov sastanak trajao dovoljno dugo da se informacija o njemu pošalje izvan RH i potom pošalju zrakoplovi.
Marković je odgovorio potvrdno, rekavši da je "trajao 4,5 sata i da su poslani najbrži zrakoplovi, vjerojatno MIG-29, koji su precizno ispalili rakete s velike visine od 14 do 15 km".
"Raketa je pogodila blagovaonicu i da smo samo malo dulje ostali na zajedničkom ručku ja ne bih ovdje svjedočio", rekao je Marković.
Govorio je i o Brijunskoj deklaraciji, u koju je unesen njegov prijedlog tromjesečnog moratorija na odluke o osamostaljenju Hrvatske i Slovenije, kako bi u tom razdoblju vlada uvela mjere za sprečavanje rata i krvoprolića. Priznao je da on i vlada nisu uspjeli u tome "najviše zaslugom optuženog".
Govorio je o podjelama u predsjedništvu o budućnosti federacije, rekavši kako je on bio za labavu federaciju dok je optuženi tražio centralizaciju i vjerovao da Europa neće dopustiti raspad zemlje.
Svjedok je potvrdio autentičnost više presretnutih razgovora u kojima optuženi naređuje Radovanu Karadžiću vojne akcije u BiH.
Marković je odgovarao na pitanja tužitelja o odnosima optuženog s vrhom JNA i predsjedništvom, o upadu Srbije u platni sustav, o svom protivljenju srpskoj intervenciji na Kosovu, svojoj sotonizaciji sa srpske i sa hrvatske strane i dramatičnim posljednjim mjesecima u Beogradu kada je "spavao s pištoljem pod jastukom".
Milošević je u kratkom protuispitivanju nastojao dokazati da je Marković donio odluku o intervenciji JNA u Sloveniji, citirajući zapisnik sa sastanka na kojem su to tvrdili on i Milan Kučan.
Marković je odlučno negirao te tvrdnje, navodeći da se u odluci vlade nigdje ne govori o angažiranju JNA i tražeći od Suda zaštitu od Miloševića. "Jesam li optuženik ili svjedok?", pitao je.
Nastavak protuispitivanja bit će zakazan za jedan kasniji datum.
Suđenje Miloševiću, optuženom za genocid u BiH i ratne zločine u Hrvatskoj i na Kosovu, nastavlja se idućeg utorka.
(Hina) dh rb