"Želio bih da ni u Sloveniji ni u Hrvatskoj nema unutarpolitičkih situacija koje iziskuju politiku pokazivanja mišića. Tako bismo se rasteretili pritisaka", rekao je Peterle čija je stranka - Nova Slovenija (demokršćani) na izborima za Europski parlament u lipnju osvojila najviše glasova, pa očekuje uspjeh i na parlamentarnim izborima početkom listopada.
Slovenski bi interes, dodao je Peterle, bio da se sagradi i spomenuti koridor i da sav promet preko Slovenije ne ide jednim koridorom, odnosno preko Ljubljane.
Peterle je od 1990. do 1992. godine bio predsjednik prve demokratske vlade, a od 1993. do 1995. godine ministar vanjskih poslova u prvoj koalicijskoj vladi Janeza Drnovšeka. Iz nje je otišao zbog Drnovšekovih ocjena da je napravio veliku političku grešku parafiranjem sporazuma o vraćanju nekretnina talijanskim esulima iz Slovenskog primorja koji nikad nije bio potpisan ni ratificiran, pa je Drnovšek morao otpočeti nove pregovore s Italijom o tom pitanju.
Peterle je u razgovoru rekao da nije podržao parafiranje sporazuma Drnovšek-Račan o granici, ali da Hrvatska u pogledu granice na moru mora poštovati stanje u Piranskom zaljevu sa 25. lipnja 1991. i ustavne dokumente koje su obje države donijele prilikom osamostaljivanja.
"Promjena već dogovorenog polazišta vjerojatno bi značila i novi odnos prema razgraničenju kojemu su u nedemokratsko vrijeme kumovali Kardelj i Bakarić. To razgraničenje je ne samo prema mojoj ocjeni bilo nepravedno prema Sloveniji koja je nakon drugog svjetskog rata platila veliku cijenu jer je velik dio Slovenaca ostao u drugim državama", rekao je Peterle u razgovoru za "Delo"