AZERBAJDŽAN je u ponedjeljak proglasio djelomičnu vojnu mobilizaciju, nakon sukoba s armenskim snagama oko pokrajine Nagorno-Karabah.
Azerbajdžanski predsjednik Ilham Alijev potpisao je dekret o mobilizaciji, drugog dana sukoba u kojem je, kako su objavile obje strane, bilo mrtvih.
Sukob koji traje od devedesetih, proglašeno izvanredno stanje i opća mobilizacija
Dvije su zemlje ratovale u 1990-ima oko spomenute pokrajine koja se nalazi u Azerbajdžanu, a Armenci su većina te su proglasili samostalnost u spornom području koje je međunarodno priznato kao dio Azerbajdžana.
Armenija i Nagorno-Karabah već su u nedjelju proglasili izvanredno stanje i opću mobilizaciju.
Savjetnik azerbajdžanskog predsjednika zanijekao je u ponedjeljak da je Turska poslala borce iz Sirije u Azerbajdžan kako bi pomogla tamošnjim snagama.
"Glasine o militantima iz Sirije koji su navodno raspoređeni u Azerbajdžanu su još jedna provokacija armenske strane te je riječ o potpunoj besmislici", rekao je savjetnik predsjednika Hikmet Gadzijev.
U sukob se uključile Rusija i Turska
Armenski veleposlanik u Rusiji ranije je rekao da je Turska poslala oko 4 tisuće vojnika iz sjeverne Sirije u Azerbajdžan te da oni sudjeluju u borbama, objavile su agencije Interfax i RIA.
Armenski je parlament također u ponedjeljak osudio "potpuni vojni napad" Azerbajdžana na teritorij Nagorno-Karabaha te je poručio da bi turska umiješanost u krizu mogla destabilizirati regiju.
"Međunarodna zajednica trebala bi poduzeti aktivne korake da spriječi ne samo agresiju Azerbajdžana već i turske ambicije da bude uključena u konflikt, što će dovesti do destabilizacije regije", rekao je predsjednik parlamenta Ararat Mirzojan.
Najmanje 21 poginuli, stotine ozlijeđenih
Snage Armenije i Azerbajdžana sukobile su se u nedjelju ujutro, a međusobno se optužuju za upotrebu teškog topništva.
Prema izvještajima je najmanje 21 osoba poginula, a stotine su ozlijeđene.
Od 2016. ovo su najveći sukobi između Armenije i Azerbajdžana oko sporne pokrajine, zbog čega raste zabrinutost za stabilnost sjevernog Kavkaza, koji je koridor za plinovode i naftovode za opskrbu međunarodnog tržišta.