Na pitanje da li je moguće utvrditi točan broj žrtava i lokacije masovnih grobnica, novoimenovani predsjednik Komisije za Srebrenicu kazao je da haški Tribunal (pred kojim su upravo izrečene presude nekima od odgovornih za srebreničku tragediju) ima zaokruženu sliku o događajima u ovome gradu te da bi bilo neracionalno da Komisija "ponovno istražuje nešto što je već istraženo"?. "Nepoznanice koje ostaju su identitet žrtava, njihova sudbina i točan broj nestalih", istaknuo je Bogdanić.
Komisija za Srebrenicu u svom preliminarnom izviješću poimenično navodi oko 200 osoba za koje se vjeruje da znaju točne lokacije masovnih grobnica. Bogdanić je najavio da će te osobe biti ?intervjuirane? posredstvom nadležnih ministarstava, odnosno izravno pred Komisijom.
Komisija Republike Srpske za Srebrenicu utemeljena je u studenom prošle godine odlukom Doma za ljudska prava BiH i na zahtjev Visokog predstavnika za BiH Paddyja Ashdowna. Dom za ljudska prava najviša je sudska instanca u BiH u području ljudskih prava, utemeljena Daytonskim sporazumom. Skupina preživjelih iz Srebrenice i članova obitelji nestalih tužila je Domu za ljudska prava vlasti Republike Srpske tražeći da se otkrije što se dogodilo s njihovim najbližima. Dom je nakon toga obvezao vlasti RS utvrditi sve činjenice vezane za masakr iz srpnja 1995., što je bila osnova za uspostavu komisije. Komisija je prvobitno imala rok od šest mjeseci prikupiti potrebne činjenice, a prije svega razjasniti sudbinu brojnih Bošnjaka koji se i danas vode nestalima. Ona, međutim, nije u predviđenom roku obavila postavljenu zadaću, a Visoki predstavnik za BiH Asdown nakon toga je, zbog ometanja istrage, smijenio prošlog tjedna načelnika glavnog stožera Vojske RS generala Cvjetka Savića i predstojnika ureda Vlade RS za suradnju s ICTY-em Dejana Miletića. Ashdown je također zatražio od vlasti RS da odmah smijene predsjednika Komisije Marka Arsovića, kojega je naslijedio Bogdanić.
Prema pisanju sarajevskog Dnevnog avaza od četvrtka, Bogdanić bi mogao biti sporan kao predsjednik Komisije za Srebrenicu jer je tijekom rata bio pripadnikom obavještajne službe Vojske RS, a vjerojatno je djelovao i na području Srebrenice u vrijeme kad se dogodio masakr. Avaz navodi kako je Bogdanić bio pomoćnik za sigurnost jednog od zapovjednika Vojske RS Ljubiše Beare, čija je postrojba i sudjelovala u okupaciji Srebrenice i protiv kojega je upravo zbog toga ICTY podigao optužnicu za ratne zločine.