Tijekom svojeg 102. inozemnog puta otkako je postao Papa, Ivan Pavao II djelovao je iznimno slabo, što je mnoge nagnalo na pomisao da mu je to posljednji odlazak u inozemstvo.
Papa je blaženima proglasio biskupa Vasila Hopka (1904.-1976.) i časnu sestru Zdenku Ceciliju Schelingovu (1916.-1955.), žrtve komunističkog režima.
Hopko je bio najviši predstavnik Ujedinjene grkokatoličke crkve, u kojoj se služi bizantinski obred, ali priznaje papinsku vlast, kad su je u veljači 1950. vlasti tadašnjeg ČSSR-a odlučile u potpunosti zabraniti. Hopko je bačen u zatvor, u kojem je proveo 15 godina, poslije čega je iz medicinskih razloga pušten na slobodu. Pretrage na njegovom tijelu pokazale su da je bio sustavno trovan malim dozama arsena tijekom godina provedenih u zatvoru.
Scheligova je završila u zatvoru, gdje je tri godine bila izložena mučenju, zbog pomaganja progonjenim svećenicima da pobjegnu iz komunizma. Također je puštena zbog narušenog zdravlja, umrijevši nekoliko tjedana poslije izlaska iz zatvora.
To nisu jedini blaženici koje je Papa proglasio na temelju komunističkih zločina. U Bugarskoj je već prije beatificirao biskupa Eugena Bosikova i svećenike Kamena Vičeva, Pavela Džidova i Jozafata Čičkova, strijeljane 1952. u Sofiji, a u Hrvatskoj kardinala Alojzija Stepinca, kojeg je jugoslavenski komunistički režim optužio za suradnju s nacistima tijekom 2. svjetskog rata.
Ivan Pavao II je Papa koji je proglasio najviše blaženika i svetaca u povijesti Katoličke crkve. Dosad je proglasio 1321 blaženika i 473 sveca, dok su svi pape prije njega ukupno proglasili 310 blaženika i 300 svetaca.