Ideja je odbačena jer je američkim postrojbama bilo naloženo da ne ističu zastave kako ih se ne bi smatralo okupatorskom vojskom.
CIA-in optimizam je, međutim, ostao.
Služba je vjerovala da su mnogi od iračkih gradova "naši", navodi NYT riječi bivšeg vojnog dužnosnika.
"Jedan od gradova za koji su oni rekli da će nas srdačno dočekati bio je Nasiriya, gdje su se marinci suočili s najžešćom borbom u tom ratu", navodi list.
Jednako kao i obavještajni podaci o pretpostavljenim iračkim zalihama oružja masovnog uništavanja, krivim se pokazala i većina informacija osiguranih za one koji su vodili rat i planirali okupaciju Iraka, ističe list.
NYT navodi da CIA nije predvidjela ulogu koju će igrati paravojne snage Sadama Huseina koje su izvele najviše napada na američke postrojbe u južnom Iraku.
Mada je znala da je Irak preplavljen oružjem agencija nije uspjela otkriti ogromne zalihe oružja skrivenog u džamijama i školama, piše NYT.
U poslijeratnom Iraku američke obavještajne službe su podcijenile loše stanje infrastrukture što je postala glavna poteškoća u obnovi zemlje te su krivo zaključile da je iračka policija prošla opsežnu obuku.
List također navodi da obavještajni stručnjaci nisu naglasili opasnost od pobune mada su je spomenuli u popisu prijetnji poslijeratnog Iraka.
CIA je unazad nekoliko mjeseci bila izložena snažnim kritikama u SAD-u zbog krivih informacija o oružju masovnog uništavanja u Iraku uoči američkog napada u ožujku 2003., kao i zbog neuspjeha u otkrivanju terorističkog napada na SAD 11. rujna 2001. Direktor CIA-e George Tenet dao je zbog toga ostavku u lipnju ove godine.