HSP je, duboko nezadovoljan ljetnom defanzivom hrvatske vanjske politike pred srpskim ocjenama Oluje, "sve težim" položajem hrvatskog naroda u BiH i nedostatkom ikakvog pozitivnog pomaka u rješavanju pitanja granica sa Slovenijom i njenih "teritorijalnih zahtjeva prema Hrvatskoj", otvorenim pismom prozvao predsjednika Mesića, kao sukreatora vanjske politike i postavio mu pet jasnih pitanja.
Pravaši se ne slažu sa "ocjenom predsjednika Mesića i njegovih savjetnika" kako vodi dobru vanjsku politiku, što je predsjednik države odgovorio na Đapićevo kritiziranje Mesića zbog pasivnosti u odnosima sa Srbijom, "koja se još ne odriče poražene velikosrpske politike".
HSP smeta pretjerana bliskost i izljevi prijateljstva državnog vrha sa kolegama iz Srbije (predsjednikom Tadićem i premijerom Koštunicom), dok su izjave vodećih srpskih političara o operaciji Oluja i položaju Srba sve radikalnije. Đapić također upozorava i na radikalizaciju srpske političke scene, jer Koštunicu, kreatora izjave o "Oluji kao nekažnjenom zločinu", na vlasti održavaju Miloševićevi socijalisti uz potporu Šešeljevih radikala, koji su najjača stranka u Srbiji, podsjeća Đapić.
Predsjednik HSP ističe da je njegova stranka za normalizaciju odnosa i jačanje gospodarske suradnje sa Srbijom, ali da "rješenje gorućih pitanja" treba imati prioritet. Osim klasifikacije "Oluje", to je prema Đapićevom mišljenju, položaj i status hrvatske nacionalne manjine u Srbiji, kao i otvorena granična pitanja sa Srbijom.
Predsjednik HSP-a smatra da je Hrvatskoj potreban ofenzivniji i jasniji pristup u rješenju problema hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini, koji je u iznimno teškom položaju. "Ne dopuštamo reviziju Daytonskog sporazuma na štetu hrvatskog naroda i zato smo se aktivirali u predizbornoj kampanji u Bosni i Hercegovini kroz stranku "HSP Đapić-Jurišić", iznio je Đapić i podsjetio na najavu Repubike Srpske da će raspisati referendum o nezavisnosti, stoga za Hrvate u BiH traži treći entitet.
Loši rezultati hrvatske vanjske politike, koja je "nejasna, neodlučna i zbunjujuća", ogledaju se i u izjavi Erharda Buseka koordinatora Pakta o stabilnosti da će Hrvatska u EU ući 2014, koja po mišljenju Pravaša ne zabrinjava državni vrh, iako je i iz drugih izvora u EU razvidno da Busek nije jedini koji tako misli.
"Prije 20 godina, milicioneri u Beogradu su na meni plesali Užičko kolo, a sada su me u Subotici krasno dočekali"
Predsjednik HSP-a nosi lijepe uspomene iz svog prvog posjeta Srbiji poslije 20 godina, kada je 1986. nazočio utakmici finala nogometnog Kupa između Dinama i Veleža i osjetio draži "srpskog pendreka na hrvatskim leđima". Sada je bio u posjetu Hrvatima u Subotici i doživio dijametralno suprotno iskustvo
"Izvanredno mi je bilo u Subotici. To je početkom stoljeća bio najveći hrvatski grad, kada je u Subotici bilo više Hrvata nego u Zagrebu. Nažalost, 90-ih se njihov broj prilično smanjio, iako ih je i dalje u gradu i okolici više desetaka tisuća", podsjetio je Đapić, koji je na poziv tamošnjih Hrvata sudjelovao na religijskoj svečanosti Dužijanca, svetkovini završetka žetve.
"Grad Osijek i Subotica su gradovi prijatelji i tamo sam putovao u svojstvu gradonačelnika Osijeka. Također sam imao korektne susrete i razgovore sa tamošnjim srpskim političarima", sažeo je ugodna iskustva Đapić sa svog vojvođanskog izleta.