NALAZI istraživanja Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ) o uzročnicima bolesti hepatitisa B kod djece u Hrvatskoj u najmanju su ruku skandalozni. Kako piše Glas Istre, HZJZ je ustanovio da su se djeca oboljela od hepatitisa B prije oboljenja nalazila u nekoj od hrvatskih bolnica što upućuje na to su se zarazila upravo u tim ustanovama.
"Još istražujemo na koji način su se ta djeca zarazila, no sva dosadašnja istraživanja pokazala su da su prethodno bila u nekim bolnicama i to je velik problem. Naravno, mogućnost zaraze infekcijom u bolnici je veća nego izvan nje, no toleriranje takve situacije je nedopustivo" - rekla je Glasu Istre šefica epidemiološke službe HZJZ-a dr. Ira Gjenero Margan.
Dr. Gjenero Margan tako je potvrdila mogućnost da su zaražena djeca, kojih godišnje oboli od sedam do dvanaest, hepatitis B dobila u nekoj od hrvatskih bolnica u kojoj su ranije boravili, a u kojoj nije pravilno proveden postupak njihove hospitalizacije te je došlo do hospitalne infekcije.
Epidemiologinja nije mogla reći o kojim se bolnicama konkretno radi, no napomenula je kako će, čim se pouzdano bude znalo kako i gdje su djeca zaražena, biti obaviještene one ustanove u kojima je došlo do hospitalne infekcije.
Najčešći način da se dijete zarazi virusom je neadekvatno baratanje medicinskim instrumentima onečišćenima krvlju zaraženih osoba, kao uostalom i hepatitisom C i virusom HIV-a, pojašnjava dr. Gjenero Margan.
Da bi se spriječila bolnička zaraza djece hepatitisom B, Zavod za javno zdravstvo preporučuje što ranije cijepljenje mališana protiv te bolesti, a kojima predstoji bolničko liječenje.
Liječnici, prvenstveno pedijatri, već neko vrijeme traže da se masovno cijepljenje protiv bolesti pomakne na doba dojenaštva tj. u najranije djetinjstvo. No, u HZJZ-u su dvojili bi li djecu uopće masovno cijepili, s obzirom da se radi o bolesti za koju, za razliku od nekih drugih zemalja, postoji nizak rizik, doznaje Glas Istre.
Prema sadašnjoj praksi, djeca se cijepe u dobi od 12 - 13 godina tj. u šestom razredu osnovne škole kada kod djece počinje spolna aktivnost. Razlog tome je činjenica kako je spolni kontakt jedan od najčešćih uzroka zaraze hepatitisom B.
Ostali uzroci su korištenje zaraženih igala, te transfuzija krvi i piercing nesteriliziranom opremom.
Inače, hospitalne infekcije u Hrvatskoj, kao i svugdje u svijetu, nisu nikakva novost. Riječ je o specifičnom okruženju u kojem se, osim što kolaju svakojaki uzročnici bolesti, svakodnevno koriste agresivne metode pretraga i terapije koje izazivaju krvarenje kod pacijenata. Štoviše, pogodna je klima i za stvaranje uzročnika rezistentnih na antibiotike pa liječenje zna potrajati i mjesecima, zaključuje Glas Istre.
Za razliku od ostalih spolno prenosivih bolesti, kod kojih su simptomi uglavnom ograničeni na genitalni sustav, hepatitis B je bolest koja zahvaća prije svega jetru i označava difuznu upalu jetre izazvanu hepatitis B virusom - HBV. Spada u najčešće infektivne bolesti, a procjenjuje se da je širom svijeta prisutno oko 300 milijuna kroničnih nositelja HBV.
Godišnje od posljedica ove bolesti umire 250.000 ljudi, a ukupni broj zaraženih je oko 2 milijarde osoba.
Virus hepatitisa B sto puta je češći i sto puta više zarazan nego virus AIDS-a, a bolest se prenosi zaraženom krvlju, slinom i drugim tjelesnim tekućinama.