Povećan je broj subjekta za koje je izraženo bezuvjetno mišljenje o financijskim izvještajima i poslovanju, a smanjen broj onih s nepovoljnim i suzdržanim mišljenjem. Uočeni su pozitivni pomaci u trošenju i racionalnom gospodarenju javnim sredstvima, ocjena je iz Izvješća o radu Državnog ureda za reviziju za 2005. koje je upućeno Hrvatskom saboru.
Tijekom prošle godine državna je revizija obavila reviziju 541 financijskog izvještaja i poslovanja subjekta na državnoj i lokalnoj razini u 2004., te 358 uvida u financijske izvještaje lokalnih jedinica.
Uz državni proračun i 38 korisnika državnog proračuna, revizija je obuhvatila i tri izvanproračunska korisnika, dvije neprofitne organizacije, jedan projekt, 212 lokalnih jedinica, 64 zdravstvene ustanove, 81 visoko učilište, 62 trgovačka društva u većinskom vlasništvu države ili lokalnih jedinica, 37 centara za socijalnu skrb, 22 vatrogasne zajednice ili postrojbe te 18 drugih subjekta (kazališta, učenički domovi, knjižnice i udruge).
Revidirana su javna sredstva u ukupnom iznosu od 118,2 milijarde kuna ili 57,1 posto bruto društvenog proizvoda u 2004.
Nepovoljno mišljenje revizija je dala za šest lokalnih jedinica, jednu zdravstvenu ustanovu i jednu vatrogasnu zajednicu ili postrojbu, tri trgovačka društva te dva subjekta iz kategorije ostali.
Od 45 korisnika državnog proračuna niti jedan subjekt pak nije dobio nepovoljno ili suzdržano mišljenje, većina ih je, 28, dobilo uvjetnu ocjenu, a 17 ih je poslovalo bez nepravilnosti.
Tijekom prošlogodišnjih revizija revizori su izdali i 2.181 nalog i preporuku, a većina ih je, 1.183, ili 54,2 posto izvršene u roku dva mjeseca od uručenja izvješća o reviziji.
Revizija kao najčešće nepravilnosti i dalje ističe računovodstveno poslovanje, prihode i primitke, te rashode i izdatke, posebno u dijelu planiranja sredstava i namjenskog trošenja te javne nabave.
Postupcima javne nabave i sama revizija pridaje posebnu pozornost, s obzirom na značajna sredstva koja se pritom troše.
Tako je vrijednost javnih nabava u 45 korisnika državnog proračuna u 2004. iznosila 9,7 milijardi kuna, a revizija je utvrdila brojne nepravilnosti - nabave u vrijednosti 3,4 milijarde nisu provedene u potpunosti u skladu s propisima, a nabave u vrijednosti 91,9 milijuna kuna provedene su, a da se nisu primijenili propisi koji uređuju područje javnih nabava.
Od 45 subjekta u više od polovice njih (27) utvrđene su nepravilnosti u postupcima javne nabave. Najčešće su nepravilnosti započinjanje postupka nabave iako sredstva za to nisu planirana ili su nedostatna, dijeljenje vrijednosti nabave tijekom godine kako bi se ona obavljala prema Uredbi o postupku nabave (prikupljanjem ponuda), a ne prema Zakonu o javnoj nabavi koji kao osnovni način nabave propisuje javno nadmetanje, ili u slučajevi odabira po kriteriju najniže cijene, odabir onih koji ustvari nisu ponudili najnižu cijenu, i sl.
Iz podataka državne revizije, vidljivo je da su ukupni prihodi proračuna na državnoj i lokalnoj razini u 2004. bili planirani u iznosu 120,9 milijardi kuna, a ostvareno je 115,8 milijardi, što je 5,1 milijardu, ili 4,2 posto manje od plana.
U strukturi dominira državni proračun, sa 99,1 milijardu kuna ili 85,7 posto ostvarenih prihoda.
Jedinice pak lokalne i područne (regionalne) samouprave raspolagale su sa 11,5 milijardi kuna, i njihov je udjel 9,9 posto, a sa 5,1 milijardu kuna udjel od 4,4 posto u ukupnim prihodima imao je Grad Zagreb.
Iz državnog i lokalnih proračuna u 2004. izvršeni su pak rashodi od 116,6 milijardi kuna, pri čemu su rashodi državnog proračuna iznosili 100,3 milijarde, Grada Zagreba više od 5 milijardi, a lokalnih jedinica 11,2 milijarde kuna.
Državna revizija zamjećuje da rashodi i izdaci i nadalje imaju tendenciju porasta - u 2004. porasli su u odnosu na 2003. za 13,8 milijardi kuna ili 13,4 posto, dok su u odnosu na 1996. veći za 75,9 milijardi kuna ili za 186,4 posto.