Eko Kvarner traži stručnu i javnu raspravu o sanaciji tla bakarske koksare

Ekološka udruga Eko Kvarner u svom je današnjem priopćenju podržala inicijativu grada Bakra da se, prije nego se počne sa sanacijom tla onečišćenog radom bivše koksare, o postupku sanacije provede stručna i javna rasprava. L

Udruga Eko Kvarner, koja je već prije upozoravala da dosadašnje pripreme za sanaciju onečišćenog tla nisu bile javne, podržava zahtjev da se gradskoj upravi dostavi sva dokumentacija vezana uz studiju ekološke sanacije terena kemijskog pogona i prijedlog da se sazove okrugli stol na kome bi nezavisni stručnjaci procijenili predložene metode sanacije i ponudili optimalna rješenja za dekontaminaciju terena.

Eko Kvarner podržava i prijedlog da se zaustavi postupak odabira izvođača sanacije, te da se novi javni natječaj raspiše tek nakon stručnog okruglog stola i javne tribine, na kojoj bi se građanima Bakra pružila sva pojašnjenja.

Udruga inzistira da se nezavisnom ekspertizom utvrdi koja je najbolja metoda sanacije. Traži i pokretanje pitanja odgovornosti rukovoditelja bivše koksare i svih onih koji su morali znati za nedopušteno istjecanje ogromne količine katrana u more, kao i za neobjavljivanje podataka o kontaminaciji mora i tla u Bakarskom zaljevu iz lipnja 2002. godine.

Program sanacije onečišćenog tla na dijelu pogona bivše koksare u Bakru izradila je APO d.o.o. iz Zagreba. Ta tvrtka je 2001. angažirana da utvrdi stanje okoliša, a nakon toga sredinom 2002. izradila je elaborat sanacije onečišćenja.

Kao model sanacije, tvrtka APO je predložila termičku obradu, odnosno spaljivanje oko 7000 prostornih metara tla onečišćenog naftalenom, uljem i katranom, uz stalnu kontrolu emisije plinova i odlaganja otpada, te ispiranje podzemnih voda onečišćenih uljem.

Bakarska koksara zatvorena je 1994., a u 26 godina rada u njoj je prerađeno 15 milijuna tona ugljena te je proizvedeno 11 milijuna tona koksa i 5 milijardi prostornih metara koksnog plina.

(Hina) xdsil yjn