"Hrvatska se poziva da pokuša riješiti sporna pitanja dijalogom. Europska komsija isto tako zagovara da Hrvatska čeka na venecijansku konferenciju, prije eventualnih nacionalnih odluka", dodao je Šimonović.
Nakon trodnevne rasprave koja je odrazila suprostavljene interese mediteranskih zemalja, usvojen je Nacrt Ministarske deklarcije, čije su kompromisne formulacije rezultat različitih gledanja na mjere za zaštitu i upravljanje ugroženim ribljim fondom Mediterana. Nacrt deklaracije koja sadrži 12 članaka nije stavljen na uvid novinarima.
Hrvatsko izaslanstvo je izrazilo rezervu prema članku 10. Nacrta deklaracije, koji regulira pitanje proglašenja zaštićenih ribolovnih zona obalnih država. Uz Hrvatsku, rezervu prema istom članku izrazila je i Grčka te je on ostavljen otvorenim za konzultacije s Europskom komisijom do konferencije u Veneciji.
"Naša primarna zabrinutost je da bi stvaranje zaštićenih ribolovnih zona kroz proceduru predviđenu člankom 10 moglo postati vrlo teško ostvarivo", stoji u izjavi voditelja hrvatskoga izaslanstva na sastanku. Zagovara se stvaranje jednog mehanizma kroz koji bi se raspravljalo o modalitetima tih zona što se nama čini prekomplicirano, rekao je novinarima Šimonović.
Po drugoj starni Europska komisija snažno sugerira Hrvatskoj da ide u širenje jurisdikcije uz punu suglasnost svih zainteresiranih. No, postizanje takve suglasnosti teško je ostvarivo, ocijenio je zamjenik šefa hrvatske diplomacije.
Hrvatska je u Bruxelles, po njegovim riječima, došla sa svojim stavovima o širenju jurisdikcije iznesenim u "Position Paperu" i pri njima ostaje. Odluka hrvatske Vlade o tom pitanju neće biti laka i ona mora kod odlučivanja mora uzeti u obzir više čimbenika, rekao je Šimonović.