Foto: 123rf
Čuvari svjetske ekonomije su na iglama, ističe taj ugledni financijski medij. Naime, moraju donijeti odluku o privatnim kriptovalutama koje su posljednjih tjedana u središtu pažnje – vrijednost bitcoina trenutno prelazi 16.000 dolara, a ovog tjedna započelo je i trgovanje bitcoin ročnicama. Drugo otvoreno pitanje je uvođenje službenih kriptovaluta.
U nastavku prenosimo detalje o politikama prema kriptovalutama koje su zauzele neke od najvećih svjetskih banki.
SAD: Briga za privatnost
Središnji bankarski sustav SAD-a, Federalne rezerve (Fed), tek počinje istraživati kriptovalute i ne pokazuje neku konkretnu namjeru da pokrene vlastitu inačicu bitcoina. Član odbora Jerome Powell ranije ove godine izjavio je da tu tehnologiju more tehničke poteškoće te istaknuo da je ključ u "odgovornom upravljanju i kontroliranju rizika". Powell smatra da bi izdavanje službene kriptovalute predstavljalo "znatan" izazov. Kao problem navodi zaštitu privatnosti te za sada smatra kako su privatne digitalne valute dostatne.
Potpredsjednik Nadzornog odbora Feda, Randal Quarles, izjavio je da banka nema politiku za regulaciju bitcoina. Powell je u studenom izjavio da kriptovalute još nisu "dovoljno velike" za stvaranje monetarne politike.
Eurozona: Efekt tulipana
Europska središnja banka (ECB) pak upozorava na opasnost ulaganja u kriptovalute. Potpredsjednik ECB-a Vitor Constancio u rujnu je bitcoin nazvao "tulipanom", aludirajući na financijski mjehur u Nizozemskoj u 17. stoljeću, kada se razvila pomama za ulaganjem u tulipane.
Benoit Coeure rizičnima smatra nestabilnost vrijednosti bitcoina te njegovu povezanost s izbjegavanjem plaćanja poreza i kriminalom. Predsjednik ECB-a Mario Draghi u studenom je izjavio da digitalne valute imaju ograničen utjecaj na europsku ekonomiju te da ne predstavljaju prijetnju monopolu središnjih banaka.
Kina: Prihvaćanje tehnologije
Kineska središnja banka u potpunosti vlada kriptovalutama i spremno prihvaća ovu tehnologiju. Njezin istraživački tim od 2014. godine razvija digitalni fiducijarni novac. Međutim, trgovanje privatnim digitalnim valutama poput bitcoina je zabranjeno.
Iako još nije određen službeni datum uvođenja digitalnih valuta, vlasti digitalne valute smatraju putem k učinkovitijem plaćanju i preciznijoj kontroli valuta.
Japan: Proces proučavanja i dalje traje
Guverner Japanske banke Haruhiko Kuroda u listopadu je potvrdio da Japanska banka nema u planu izdavanje digitalnih valuta, no istaknuo je i da želi o njima znati više.
"Budući da bi izdavanje digitalne valute središnje banke široj javnosti značilo da banka omogućava pristup svojim računima svima, rasprava o digitalnoj valuti središnje banke vezana je uz temeljna pitanja središnjeg bankarstva", kazao je Kuroda.
Njemačka: "Igračke za špekulante"
Njemačka Bundesbanka osobito je sumnjičava prema digitalnim valutama jer njezini građani još uvijek preferiraju plaćanje gotovinom. Član odbora Bundesbanke Carl-Ludwig Thiele u rujnu je izjavio da je bitcoin više "špekulatorska igračka nego način plaćanja".
Uvođenje kriptovaluta poremetilo bi bankin poslovni model i naglavačke okrenulo njezinu monetarnu politiku. Međutim, Bundesbanka ipak aktivno istražuje primjenu ove tehnologije u platnim sustavima.
Ujedinjeno Kraljevstvo: Potencijalna "revolucija"
Guverner Engleske banke Mark Carney kriptovalute naziva dijelom potencijalne "revolucije" u financijama. Središnja engleska banka prošle je godine krenula stopama Silicijske doline i pokrenula akcelerator financijske tehnologije.
Carney smatra da digitalna tehnologija "obećava" u smislu pojačanja obrane protiv cyber napada i preobrazbe platnog sustava. Ipak, napominje da Engleska banka još ne razmišlja o stvaranju vlastite digitalne valute.
Francuska: Potreban je "veliki oprez"
Guverner Francuske banke Francois Villeroy de Galhau u lipnju je upozorio da francuski službenici "pozivaju na veliki oprez" jer iza kriptovaluta ne stoji javna institucija.
"Svi povijesni primjeri privatnih valuta nisu završili slavno", dodaje. Smatra da bitcoin ima svoju "mračnu stranu", a koristi ga se isključivo "na vlastitu odgovornost".
Indija: Zabrana
Središnja indijska banka protivi se upotrebi kriptovaluta jer ih smatra kanalom za pranje novca i financiranje terorizma.
Indijska banka rezervi ipak razmatra uporabu digitalnih valuta svjetskih središnjih banki. Trgovanje bitcoinom u Indiji krši pravila o deviznom poslovanju.
Brazil: Potpora inovacijama
Središnja brazilska banka digitalne valute ne smatra "neposrednim rizikom za brazilski financijski sustav", iako je skeptična prema njihovoj upotrebi.
Banka se obvezala "poduprijeti financijske inovacije i nove tehnologije koje financijski sustav čine sigurnijim i učinkovitijim".
Kanada: Kriptovalute poput imovine
Viša zamjenica guvernera Kanadske banke, Carolyn Wilkins, u studenom je izjavila da kriptovalute nisu pravi novac.
"Radi se o aktivu ili vrijednosnicama i tako s njima treba postupati", izjavila je Wilkins. Poput ostalih kolega, tehnologiju smatra obećavajućom.
Južna Koreja: Zaštita od zločina
Korejska banka u fokus stavlja zaštitu potrošača i sprječavanje zločina. Zamjenik guvernera Shin Ho-sun prošli mjesec izjavio je da su potrebna daljnja istraživanja i nadzor digitalnih valuta.
Bitcoin je u Koreji prihvaćen u tolikoj mjeri da je premijer nedavno upozorio da kriptovalute kvare tamošnju mladež.
Rusija: Opasnost od "piramidalnih shema"
Rusku središnju banku brinu potencijalni rizici vezani uz kriptovalute. Guvernerka Elvira Nabiullina izjavila je da "neće legalizirati piramidalnu shemu" te da je banka "u potpunosti protiv privatnog novca".
Ruska banka za sada ne planira donositi odluku o regulaciji. Središnja banka pomaže tužiteljima blokirati internetske stranice na kojima se razmjenjuju kriptovalute, prema riječima zamjenika guvernera Sergeja Švetsova.
Australija: Špekulatorska manija
Poglavar središnje australske banke izrazito je kritičan prema kriptovalutama i smatra ih sredstvom zločina.
Trenutnu fascinaciju ovim valutama guverner Philip Lowe naziva "špekulatorskom manijom", a banka nema planove za izdavanje vlastite kriptovalute.
Turska: Važnost digitalnih valuta
Digitalne valute mogle bi znatno doprinijeti financijskoj stabilnosti, smatra guverner Turske središnje banke Murat Cetinkaya.
Digitalne valute središnjim bankama nameću dodatne rizike, uključujući kontrolu novčane opskrbe, stabilnost cijena i prijenos monetarne politike, ističe Cetinkaya.
Banka kriptovalute ipak smatra važnim čimbenikom bezgotovinske ekonomije, koji bi mogao ubrzati platne sustave i učiniti ih efikasnijima.
Nizozemska: Najodvažniji pristup
Nizozemski pristup digivalutama jedan je od najodvažnijih. Banka je pred dvije godine plasirala vlastitu kriptovalutu pod nazivom DNBcoin – samo za unutarnju cirkulaciju – u svrhu istraživanja.
Službenici tehnologiju blockchaina smatraju "prirodno primjenjivom" za rješavanje složenih financijskih transakcija.
Skandinavija: U tijeku istraživanje digitalnih valuta
Nordijske vlasti su lider u istraživanju kriptovaluta. Najstarija svjetska središnja banka, švedski Riksbank, testira mogućnosti uvođenja valute poput digitalne e-krone. Ne smatra da bi uvođenje digitalne valute poremetilo monetarnu politiku.
Norveški Norges Bank istražuje nove tehnološke opcije zbog sve manje upotrebe papirnatog novca. Danska je ipak opreznija: guverner Per Callesen ne želi službene digitalne valute. Smatra da bi izravan pristup likvidnosti središnje banke u krizna vremena pojačao masovno povlačenje novca iz komercijalnih banaka.
Novi Zeland: Upozorenja o spekulaciji
Guverner novozelandske Banke rezervi Grant Spencer smatra da bitcoin groznica nalikuje špekulatorskom mjehuru.
"Mislim da su kriptovalute dio budućnosti, no ne u obliku bitcoina", izjavio je. Banka je u studenom izjavila da razmatra buduće planove za izdavanje valute.
Maroko: Kršenje zakona
Maroko svako poslovanje kriptovalutama smatra protuzakonitim.
Digitalne valute su skriveni platni sustav, ne podupiru ih institucije i uključuju znatne rizike po korisnike, priopćile su vlasti u studenom.
Banka za međunarodna poravnanja: "Ne može ih se ignorirati"
Središnja banka za središnje banke, BIS, smatra da kreatori politike ne mogu ignorirati rast kriptovaluta te da će morati razmotriti izdavanje vlastitih digivaluta. Jedna od opcija je javna valuta koju bi izdavale samo središnje banke te koja bi se mogla izravno mijenjati za gotovinu i rezerve.
Ipak, BIS ističe da bi bio povećan rizik od navala na banke, a komercijalni zajmodavci mogli bi se suočavati s nedostatkom depozita. Privatnost je također pitanje koje bi moglo postati problematično.
Augustin Carstens, novi voditelj BIS-a, smatra da bitcoin zbog svojeg rasta zahtijeva pomno razmatranje, zaključuje Bloomberg u svojem pregledu.