Foto: FaH
KOLINDA Grabar-Kitarović je prva žena koja je izabrana za predsjednicu Republike Hrvatske.
Kolinda Grabar-Kitarović je u svojoj predsjedničkoj kampanji 25. studenog 2014. - na Međunarodni dan borbe protiv nasilja nad ženama - na svojem Facebooku objavila sljedeći post: ''Kada postanem predsjednica Republike Hrvatske žestoko ću se boriti za jednakost spolova. Pozivam i na ubrzanje procesa ratifikacije Konvencije o sprječavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji, odnosno – istanbulske konvencije. Pitam se zašto Hrvatska još nije među tim državama koje su ratificirale konvenciju, zašto žrtve rodno uvjetovanog nasilja nisu zaštićene prema standardima ove konvencije i još jednom pozivam sve da se doista uhvatimo ukoštac s tim problemom.''
U kampanji podržavala ratifikaciju IK, kasnije modificirala mišljenje
Kako je vrijeme pokazalo, riječ je o još jednom Kolindinom neispunjenom obećanju, poput onoga da će ured s Pantovčaka preseliti u Visoku ulicu kako bi bila bliža građanima i da će Hrvatska biti najbogatija zemlja svijeta. Baš obratno, predsjednica se skoro nikad nije javno oglašavala o problemu nasilja nad ženama, pa ni onda kada je u javnosti pukla afera o osumnjičenom obiteljskom nasilniku Alojzu Tomaševiću, HDZ-ovom županu iz Požege i njenom nekadašnjem stranačkom kolegi. Kolinda je tada imala priliku jasno i glasno podržati zlostavljanu Maru Tomašević, no nije se htjela previše petljati. Istanbulska konvencija joj je poslužila kao sredstvo napada na vladu Zorana Milanovića, no kada je kao izabrana predsjednica države dobila konkretnu političku moć uopće se nije ''uhvatila u koštac'' s problemom ''rodno uvjetovanog nasilja''.
Još gore, kada su desni ekstremisti i klerikalci lansirali kampanju protiv ratifikacije Istanbulske konvencije, Kolinda je izjavila da bi trebalo prihvatiti njene ''nesporne dijelove'', što je pravno nemoguće, što bi kao bivša ministrica vanjskih poslova, naravno, trebala znati. Ratifikacija podrazumijeva prihvaćanje konvencije u cijelosti, osim u vezi sa stvarima koje se u samoj konvenciji navode kao mogući izuzeci, tako da je njena nemušta izjava zapravo predstavljala odstupanje od stava iz predsjedničke kampanje i išla niz dlaku desno-klerikalnim snagama koje su zagovarale slično.
Dok se vodila žestoka rasprava o konvenciji koja žene štiti od nasilja, Kolinda hodala po grobljima i izložbama
U tjednima pred ratifikaciju IK, tijekom žestoke dezinformacije kampanje koju su vodili predstavnici ekstremističkih udruga kao što su U ime obitelji i Vigilare, te katolički biskupi, Kolinda je šutjela o temi konvencije koja štiti žene od nasilja.
Prema objavama njezina protokola, prva žena koja je izabrana za predsjednicu RH je, dok se vodila prljava kampanja protiv prava žena, išla na Mirogoj na komemoraciju za žrtve holokausta i u Klovićeve dvore na izložbu o ruskoj carici Katarini Velikoj. Nije osjetila potrebu u tim prilikama išta reći o nasilju nad ženama i o europskoj konvenciji koja žene štiti od nasilja.
Nakon što je danas s dvotrećinskom većinom od 110 zastupnika sabor izglasao ratifikaciju Istanbulske konvencije, predsjednica i dalje šuti o svemu tome. Tema prava žena i borbe protiv nasilja nad ženama njoj nije dovoljno relevantna da nešto kaže, a kamoli da pozdravi ratifikaciju Istanbulske konvencije. Građani i napose građanke RH to ne bi trebali zaboraviti.