NEDAVNO izabrani argentinski predsjednik Javier Milei održao je zapaženi govor na tradicionalnom Svjetskom gospodarskom forumu u Davosu. U skladu s gospodarskim teorijama i svjetonazorom, koji su ga u prosincu doveli do izborne pobjede u Argentini, osebujni 53-godišnji profesor ekonomije ustvrdio je da zapadna civilizacija zbog ideje kolektivizma "srlja u socijalizam, a time i u siromaštvo".
Milei tvrdi da je i teorijski i empirijski kroz povijest dokazano da jedino kapitalizam i slobodno tržište jamče globalni napredak i sprječavaju osiromašivanje populacije. Njegov govor u kojem je poduzetnike širom svijeta nazvao herojima i pozvao ih da se ne daju zastrašiti od "birokratskih parazita" prenosimo u dijelovima.
"Danas sam ovdje kako bih vam rekao da je zapadni svijet u opasnosti. U opasnosti je jer su oni koji bi trebali braniti zapadne vrijednosti zaokupljeni vizijom svijeta koja neumoljivo vodi u socijalizam, a time i u siromaštvo", počeo je Milei.
"Nažalost, posljednjih su desetljeća lideri zapadnog svijeta napustili model slobode za različite verzije onoga što nazivamo kolektivizmom. Neki su bili motivirani dobronamjernim pojedincima koji su voljni pomoći drugima, a drugi su bili motivirani željom da pripadaju privilegiranoj kasti", dodaje.
"Ovdje smo da vam kažemo da kolektivistički eksperimenti nikada nisu rješenje za probleme koji pogađaju građane svijeta. Umjesto toga, oni su glavni uzrok. Vjerujte mi, nitko tome ne može bolje posvjedočiti od nas Argentinaca.
Trideset pet godina nakon što smo usvojili model slobode, davne 1860. godine, postali smo vodeća svjetska sila. A kada smo prihvatili kolektivizam tijekom posljednjih 100 godina, vidjeli smo kako su naši građani počeli sustavno osiromašivati, pa smo pali na mjesto broj 140 na globalnoj razini", kazao je.
"Kapitalizam jedini okončava glad"
"Daleko od toga da je uzrok naših problema, kapitalizam slobodne trgovine kao ekonomski sustav jedini je instrument koji imamo za okončanje gladi, siromaštva i ekstremnog siromaštva diljem našeg planeta. Empirijski dokazi su neupitni", kaže.
"Iako nema sumnje da je kapitalizam slobodnog poduzetništva superioran u proizvodnom smislu, ljevičari napadaju kapitalizam, navodeći pitanja morala, govoreći da je nepravedan. Kažu da je kapitalizam zlo jer je individualistički, a da je kolektivizam dobar jer je altruistički. Naravno, tuđim novcem.
Pa se stoga zalažu za socijalnu pravdu. Ali ovaj koncept, koji je u razvijenom svijetu postao moderan u posljednje vrijeme, u mojoj je zemlji konstanta političkog diskursa više od 80 godina. Problem je što socijalna pravda nije pravedna i ne pridonosi općem blagostanju.
Naprotiv, to je intrinzično nepravedna ideja jer je nasilna. To je nepravedno jer se država financira porezima, a porezi se prikupljaju prisilno. Ili netko od nas može reći da dobrovoljno plaća porez? To znači da se država financira prisilom i da što je porezno opterećenje veće, to je prisila veća, a sloboda manja", kaže.
"Oni koji promiču socijalnu pravdu polaze od ideje da je cijelo gospodarstvo kolač koji se može dijeliti na različite načine. Ali ta pita nije zadana. Bogatstvo se stvara u onome što Israel Kirzner, na primjer, naziva procesom otkrivanja tržišta.
Ako roba ili usluge koje nudi tvrtka nisu željeni, tvrtka će propasti ako se ne prilagodi zahtjevima tržišta. Poslovat će dobro i proizvoditi više ako napravi kvalitetan proizvod po atraktivnoj cijeni. Dakle, tržište je proces otkrivanja u kojem će kapitalisti pronaći pravi put dok napreduju", rekao je Milei.
"Ali ako država kažnjava kapitaliste kada su uspješni i staje na put procesu otkrića, uništit će njihove poticaje, a posljedica je da će proizvoditi manje.
Kolač će biti manji, a to će štetiti društvu u cjelini. Kolektivizam, inhibiranjem ovih procesa otkrivanja i ometanjem prisvajanja otkrića, na kraju veže ruke poduzetnicima i onemogućuje im da ponude bolju robu i usluge po boljoj cijeni", objašnjava.
"Zahvaljujući kapitalizmu, svijet proživljava najbolji trenutak"
"Dakle, kako to da akademska zajednica, međunarodne organizacije, ekonomski teoretičari i političari demoniziraju ekonomski sustav koji ne samo da je izvukao 90% svjetske populacije iz ekstremnog siromaštva već je to nastavio činiti sve brže i brže?
Zahvaljujući kapitalizmu slobodne trgovine, svijet sada proživljava svoj najbolji trenutak. Nikada u cijelom čovječanstvu ili povijesti čovječanstva nije postojalo vrijeme većeg prosperiteta nego danas. Ovo vrijedi za sve. Današnji svijet ima više slobode, bogatiji je, mirniji i napredniji. To posebno vrijedi za zemlje koje imaju više ekonomske slobode i poštuju vlasnička prava pojedinaca", rekao je.
O problemima Zapada
"Suštinski problem Zapada danas nije samo u tome što se trebamo obračunati s onima koji, čak i nakon pada Berlinskog zida i golemih empirijskih dokaza, nastavljaju zagovarati osiromašujući socijalizam.
Ali tu su i naši vlastiti vođe, mislioci i akademici koji se oslanjaju na pogrešan teorijski okvir kako bi potkopali temelje sustava koji nam je omogućio najveće širenje bogatstva i prosperiteta u našoj povijesti.
Teorijski okvir na koji se pozivam je onaj neoklasične ekonomske teorije, koja dizajnira skup instrumenata što nehotice ili bez namjere na kraju služe intervenciji države, socijalizma i društvene degradacije", rekao je.
Govorio o "radikalnoj feminističkoj agendi"
Nešto kasnije u govoru spomenuo je "radikalnu feminističku agendu".
"Radikalna feministička agenda dovela je do veće državne intervencije kako bi ometala ekonomski proces, dajući poslove birokratima koji ni s čim nisu pridonijeli društvu. Primjeri su ministarstva žena ili međunarodne organizacije posvećene promicanju ovog programa.
Još jedan sukob koji uvode socijalisti je sukob ljudi protiv prirode, tvrdeći da mi ljudska bića štetimo planetu koji treba zaštititi pod svaku cijenu, čak idući tako daleko do zagovaranja mehanizama kontrole stanovništva ili agende pobačaja.
Nažalost, te su štetne ideje stekle uporište u našem društvu. Neomarksisti su uspjeli preuzeti zdrav razum zapadnog svijeta, a to su postigli prisvajanjem medija, kulture, sveučilišta, ali i međunarodnih organizacija", rekao je.
"Potonji je slučaj najozbiljniji, vjerojatno zato što je riječ o institucijama koje imaju golem utjecaj na političke i ekonomske odluke svojih država članica.
Srećom, sve nas je više koji se usuđujemo iznijeti svoj glas, jer vidimo da se moramo istinski i odlučno boriti protiv tih ideja, inače će jedina moguća sudbina biti sve više razine državne regulacije, socijalizma, siromaštva i manje slobode, a time i lošiji životni standard", kaže.
"Zapad je, nažalost, već krenuo tim putem"
"Zapad je, nažalost, već krenuo tim putem. Znam, mnogima može zvučati smiješno sugerirati da se Zapad okrenuo socijalizmu, ali jedino je smiješno ako se ograničite samo na tradicionalnu ekonomsku definiciju socijalizma, koja kaže da je to ekonomski sustav u kojem država posjeduje sredstva za proizvodnju. Ovu bi definiciju, po mom mišljenju, trebalo ažurirati u svjetlu trenutnih okolnosti.
Danas države ne moraju izravno kontrolirati sredstva za proizvodnju kako bi kontrolirale svaki aspekt života pojedinaca. S alatima kao što su tiskanje novca, zaduživanje, subvencije, kontrola kamatnih stopa, kontrola cijena i propisi za ispravljanje takozvanih tržišnih neuspjeha, oni mogu kontrolirati živote i sudbine milijuna pojedinaca.
Tako dolazimo do točke u kojoj, koristeći različite nazive ili krinke, dobar dio općeprihvaćenih ideologija u većini zapadnih zemalja postaju kolektivističke varijante, bilo da se proglašavaju otvoreno komunističkim, fašističkim, socijalističkim, socijaldemokratskim, nacionalsocijalističkim, demokršćanskim, neokeynezijanci, progresivnim, populističkim, nacionalističkim ili globalističkim", kaže.
"U konačnici, nema velikih razlika. Svi oni kažu da država treba upravljati svim aspektima života pojedinca. Svi oni brane model suprotan onom koji je čovječanstvo doveo do najspektakularnijeg napretka u svojoj povijesti", dodaje.
"Danas smo došli ovdje pozvati zapadni svijet da se vrati na put prosperiteta. Ekonomska sloboda, ograničena vlada i neograničeno poštivanje privatnog vlasništva bitni su elementi gospodarskog rasta. Osiromašenje koje proizvodi kolektivizam nije fantazija niti neizbježna sudbina. To je realnost koju mi Argentinci vrlo dobro znamo.
Proživjeli smo to. Prošli smo kroz to jer kao što sam ranije rekao, otkako smo odlučili napustiti model slobode koji nas je obogatio, bili smo uhvaćeni u silaznu spiralu - u kojoj smo iz dana u dan sve siromašniji", kaže.
"Slučaj Argentine je empirijski dokaz"
"To je nešto što smo proživjeli i tu smo da vas upozorimo što se može dogoditi ako zemlje zapadnog svijeta, koje su se obogatile modelom slobode, ostanu na tom putu ropstva.
Slučaj Argentine je empirijski dokaz da bez obzira na to koliko ste bogati, koliko imate prirodnih resursa, koliko je vaše stanovništvo vješto, koliko je obrazovano ili koliko poluga zlata imate u središnjoj banci - ako se donesu mjere koje ometaju slobodno funkcioniranje tržišta, konkurenciju, sustav cijena, trgovinu i privatno vlasništvo, jedina moguća sudbina je siromaštvo", dodaje.
"Stoga bih na kraju ostavio poruku svim poslovnim ljudima koji su ovdje i onima koji nisu osobno ovdje, ali prate raspravu iz cijelog svijeta.
Ne dajte se zastrašiti političkom kastom ili parazitima koji žive od države. Ne prepuštajte se političkoj klasi koja samo želi ostati na vlasti i zadržati svoje privilegije. Vi ste društveni dobročinitelji. Vi ste heroji. Vi ste kreatori najneobičnijeg razdoblja prosperiteta koje smo ikada vidjeli.
Neka vam nitko ne kaže da je vaša ambicija nemoralna. Ako zarađujete, to je zato što nudite bolji proizvod po boljoj cijeni, čime pridonosite općem blagostanju.
Ne popuštajte pod pritiskom države. Država nije rješenje. Država je sama sebi problem. Vi ste pravi protagonisti ove priče i budite uvjereni da je od danas Argentina vaš vjerni i bezuvjetni saveznik", rekao je na kraju.