SVE više hrvatskih građana zatvara račune u ruskoj Sberbanci, kao i neke velike tvrtke, u strahu od predstojećih sankcija prema Rusiji. Primjerice, danas je Tisak, koji je dio Fortenova grupacije, prebacio svoje račune iz Sberbanke u druge hrvatske banke. Podsjetimo, upravo su ruske banke Sberbank i VTB prvo kreditirale Agrokor, a zatim su svoja potraživanja pretvorile u vlasničke udjele Fortenova grupe.
>> RAZVOJ DOGAĐAJA PRATITE NA INDEXU
Glavno je pitanje ako krene navala na Sberbanku hoće li banka imati dovoljno novca da isplati sve. U Hrvatskoj narodnoj banci (HNB) za sada za hrvatske građane nemaju apsolutno nikakvu preporuku, a u samoj Sberbanci nam kažu kako Sberbank Europe i njezine podružnice nastavljaju s uobičajenim poslovanjem i normalno posluju na svim tržištima kao i da nema problema u slučaju većeg otkazivanja.
Ministar financija Zdravko Marić u odgovoru na pitanja koja je postavio Index poručio je građanima koji su deponenti u Sberbanci Hrvatska kako je trenutna razina sredstava u Fondu osiguranja depozita osjetno iznad iznosa osiguranih depozita te da "nije upitna isplata osiguranih depozita u slučaju nastupa nedostupnosti depozita".
>> Ovo su sankcije koje je EU uvela Rusiji: "Najoštrije su u povijesti"
Ekonomska analitičarka Vedrana Pribičević u razgovoru za Index upozorava kako je Sberbank danas morala zatvoriti svoje poslovnice u Češkoj, dijelom vjerojatno i zbog broja ljudi koji su se skupili pred bankom u želji da doznaju informacije o sankcijama ili zatvore račune.
S druge strane, da je situacija ozbiljna potvrđuje i vijest da Europska središnja banka provodi tzv. stres-testove, odnosno radi procijene rizika od sankcija na europski bankarski sustav. No krenimo redom.
Amerikanci i Britanci krenuli u sankcije, čeka se EU
Američko ministarstvo financija obavijestilo je jučer kako su dvije najveće ruske banke, Sberbanka i VTB, koje djeluju u toj zemlji, odsječene od mogućnosti provođenja transakcija u dolarima, odnosno kroz američki financijski sustav. Britanska vlada već je najavila da će provesti slične sankcije, dok bi Europska unija trebala to odlučiti ovih dana u svom novom paketu sankcija.
Ta situacija proizvela je redove ispred Sberbanke, ne samo u Hrvatskoj, a ljudi su u strahu da bi mogli izgubiti svoje štedne uloge ili imati neugodnosti.
"Sberbank Europe i njezine podružnice nastavljaju s uobičajenim poslovanjem i normalno posluju na svim tržištima. Fizičke i pravne osobe imaju potpuni pristup svojim depozitima. Dana 24. veljače 2022. Ured Sjedinjenih Država za kontrolu inozemne imovine (OFAC) uveo je sankcije financijskim institucijama u ruskom vlasništvu, uključujući Sberbank Russia i njene međunarodne banke kćeri", objašnjavaju za Index iz Sberbanke.
Sberbank: Svi depoziti su sigurni
Kako su naglasili, sankcije se odnose na ograničavanje plaćanja u američkim dolarima za Sberbank i njene inozemne financijske podružnice. Utjecaj američkih sankcija, kažu iz ove banke, vrlo je ograničen na Sberbank Europe, pa tako i na Sberbank Hrvatska. Zanimalo nas je jesu li u ovoj banci spremni na val zatvaranja računa i štednje hrvatskih građana, odnosno jesu li osigurana dodatna sredstva i može li ta banka to podnijeti.
"Svi depoziti su sigurni u Sberbank Hrvatska. Naši proizvodi i usluge su dostupni kao i uvijek te ćemo nastavit ćemo ispunjavati sve potrebe naših cijenjenih klijenata u redovnom i standardnom načinu rada", kažu iz Sberbanke. Na dodatni upit što se događa s građanima koji u toj banci imaju kredite, kažu nam da će ti građani nastaviti normalno s otplatom svojih kreditnih obveza.
"Ništa se ne mijenja"
"Ništa se ne mijenja", zaključuju iz Sberbanke. Što se tiče hrvatskih tvrtki koje su u vlasništvu te banke, kažu nam kako su Sberbank Europe i unutar nje Sberbank Hrvatska europske financijske institucije s europskom bankarskom licencom, djeluju na europskim tržištima i reguliraju ih nacionalni bankarski supervizori, kao i europske banke, te prvenstveno opslužuju klijente u Srednjoj i Istočnoj Europi, Austriji i Njemačkoj.
"Velika većina transakcija Sberbank Hrvatske i njenih klijenata obavlja se u eurima ili u kunama", kažu iz te banke.
Od HNB-a htjeli smo dobiti odgovor što ova situacija znači za hrvatske građane koji imaju račune u Sberbanci, no nismo dobili konkretan odgovor. Naime, kada je riječ o restriktivnim mjerama Europske unije, HNB ih još uvijek proučava.
HNB i dalje proučava, za sada bez preporuke građanima
"Hrvatska narodna banka pomno prati sve što se događa sa situacijom u Ukrajini i Rusiji i mogućim posljedicama koje bi ti događaji mogli imati na banke u Hrvatskoj. U tom cilju analiziramo i mogući utjecaj tih događanja na banke u Hrvatskoj u cilju povećavanja njihove spremnosti na sankcije ili druge posljedice koje mogu nastati s obzirom na rusko-ukrajinsku krizu", kažu nam iz HNB-a.
Kako su pojasnili, drugi paket sankcija Europske unije uključuje sveobuhvatne financijske sankcije i stroge kontrole izvoza koje će imati dubok utjecaj na rusko gospodarstvo, financijski sustav i pristup najsuvremenijoj tehnologiji. U okviru sankcija Europske unije zabranjeno je kreditiranje i kupnja vrijednosnih papira pet najvećih ruskih banaka u državnom vlasništvu, što uključuje i Sberbank u Rusiji, pojašnjavaju iz HNB-a.
Ovom je mjerom obuhvaćen samo matični entitet, ali ne i njezini supsidijari u Europskoj uniji, pa tako obuhvat dosadašnjih EU sankcija nema direktan utjecaj na imovinu Sberbank d.d. Hrvatske, tvrde u HNB-u.
Od 69.952 klijenta Sberbanke, 69.858 klijenata je osigurano
"Sberbank d.d. Hrvatska, kreditna institucija sa sjedištem u RH koja posluje u okviru grupacije Sberbank u EU te je pod nadzorom Europske središnje banke, pažljivo se monitorira i procjenjuje u okviru trenutnih okolnosti", naglašavaju iz ureda guvernera Borisa Vujčića.
Centralna hrvatska banka naglašava i kako, sukladno Zakonu o sustavu osiguranja depozita, sredstva deponenata na računima kreditne institucije (uključujući tekući račun, oročeni depozit i štedni depozit) osigurana su u pravilu do 100.000,00 eura, a iznimno depoziti koji zadovoljavaju propisane kriterije za privremeni visoki saldo zaštićeni su u iznosu do 130.000,00 eura. Prema tome, ne bi trebalo biti problema sa štednim ulozima građana, sugerira se iz tog odgovora.
"U Sberbanci Hrvatska trenutno su 69.952 klijenta, od toga 69.858 klijenata je osigurano - zaštićeno sustavom osiguranja depozita", rekli su danas iz Hrvatske agencije za osiguranje depozita, a ravnateljica Marija Hrebac naglasila je kako sustav neće zakazati.
Ministar Marić u odgovoru na naše upite o Sberbanci naglašava kako HNB između ostalih svojih funkcija, provodi nadzor i superviziju nad radom i poslovanjem kreditnih institucija u Republici Hrvatskoj.
Ministar Marić za Index: HNB sve prati
"Dakle, Hrvatska narodna banka supervizor je Sberbank d.d. Hrvatske te pomno prati sve što se događa sa situacijom u Ukrajini i Rusiji i moguće posljedice koje bi ti događaji mogli imati na banke u Republici Hrvatskoj. Svi građani (kao i pravne osobe, odnosno svi deponenti koji su obuhvaćeni Zakonom o sustavu osiguranja depozita) koji imaju depozite u bilo kojoj banci u Republici Hrvatskoj (uključujući Sberbanku) osigurani su do maksimalnog iznosa od 100.000 eura u kunskoj protuvrijednosti po deponentu ako dođe do propasti banke", stoji u odgovoru ministra financija.
Ministar u svojim odgovorima naglašava da Republika Hrvatska, kao članica Europske unije, zajedno sa svim ostalim državama članicama, sudjeluje na svim razinama odlučivanja u Europskoj uniji o restriktivnim mjerama Europske unije protiv Ruske Federacije.
U slučaju da Hrvati masovno počnu dizati štedne uloge iz Sberbanke, ministar Marić kaže da je Sberbank d.d. Hrvatska pod nadzorom Europske središnje banke te se pažljivo nadzire i procjenjuje u okviru trenutnih okolnosti.
Ministar financija naglašava kako nije upitna isplata osiguranih depozita
"U slučaju da nastupi osigurani slučaj, prihvatljivi depoziti, odnosno depoziti koji se sukladno odredbama Zakona o sustavu osiguranja depozita smatraju osiguranim depozitima, bit će isplaćeni iz Fonda osiguranja depozita kojim upravlja Hrvatska agencija za osiguranje štednih depozita do iznosa obeštećenja, odnosno do iznosa od 100.000,00 eura u kunskoj protuvrijednosti po deponentu", stoji u odgovoru ministra financija.
Ministar je ponovio kako trenutni iznos osiguranih depozita u Sberbank d.d. Hrvatska iznosi 3.8 milijardi kuna koji se odnose na 69.952 klijenta (deponenta fizičkih i pravnih osoba), od čega 69.858 klijenata ulazi u kategoriju osiguranih deponenata. Trenutna razina sredstava u Fondu osiguranja depozita je osjetno iznad iznosa osiguranih depozita te nije upitna isplata osiguranih depozita u slučaju nastupa nedostupnosti depozita. Za one koji otplaćuju kredite promjena neće biti, naglašava ministar financija.
"Građani će nastaviti otplaćivati kredite s obzirom na to da se radi o obvezi građana prema kreditnoj instituciji. Dakle, obveze se nastavljaju ispunjavati i krediti se i nadalje moraju vraćati, tj. otplaćivati u redovnim rokovima", ističe ministar financija. S druge strane, ekonomska analitičarka Vedrana Pribičević u razgovoru za Index poziva na povećani oprez.
Pribičević: Menadžeri najvećih banaka u EU itekako zabrinuti oko mogućnosti da dođe do financijske zaraze
"U svijetu globaliziranih financija jasno je da će se sankcije nametnute ruskim bankama osjetiti daleko izvan granica Rusije. Tu su pod većim udarom europske nego američke banke, prvenstveno zato što su američke banke kontinuirano smanjivale izloženost prema Rusiji još od 2014. godine", ističe Pribičević u razgovoru za Index.
Kako je naglasila, ranije ovoga tjedna Europska centralna banka počela je provoditi detaljne analize i konzultacije s kreditnim institucijama u želji da bolje procijeni rizik od sankcija na europski bankarski sustav.
"Regulator je trenutno vrlo oprezan u svojim ocjenama, pogotovo zato što njihova procjena ima masivan utjecaj na formiranje očekivanja aktera na financijskim tržištima, no menadžeri najvećih banaka u EU su i netom prije napada bili itekako zabrinuti oko mogućnosti da dođe do financijske zaraze, odnosno prelijevanja efekata sankcija na veći broj banaka, čak i onih koje nisu u prvom koraku bile izložene ruskim bankama", naglašava Pribičević, dodajući da je ocjenjivanje tih efekata trenutno u najužem istraživačkom fokusu ECB-a te ćemo za njih saznati čim analize budu gotove.
Negativno iskustvo iz Češke
"Naravno, rat u Ukrajini ima efekt i na potrošače i na poduzeća, koji mogu u bilo kojem trenutku početi percipirati povišenu razinu rizika unatoč tome što je država osigurala depozite u banci. U ratnoj ekonomiji vrijede drugačija pravila nego u normalnoj ekonomiji, gdje se potrošači i tvrtke mogu početi ponašati iracionalno, pa čak i na neki način osvetnički", nastavlja Pribičević, dodajući da su u kapitalizmu potrošači dobro osviješteni oko toga da mogu neku tvrtku, ako je ne odobravaju zbog bilo kojeg razloga, vrlo efektivno kazniti – jednostavno prestati kupovati proizvod, ali i pozvati druge putem društvenih medija da naprave isto.
"Danas tvrtke ulažu značajne resurse u održavanje zadovoljstva korisnika baš zato što su svjesne tog moćnog oružja koje potrošači imaju", ističe Pribičević, navodeći primjer da je Sberbank danas morala zatvoriti svoje poslovnice u Češkoj, dijelom vjerojatno zbog broja ljudi koji su se skupili pred bankom u želji da doznaju informacije o sankcijama ili zatvore račune, ali i vjerojatno zbog sigurnosnih razloga jer je navodno bilo komešanja ispred banke i konfrontacije između zaposlenika i klijenata koji su pokušavali dići novac.
"Bankarski je posao stvar povjerenja"
"Bankarski je posao stvar povjerenja i zato je bitno da svima bude jasno da depoziti u bankama nisu ugroženi – uključivo sa Sberbankom - upravo zato što za njih garantira država, no s druge strane ne možete spriječiti pojedinačne građane i kompanije da raskinu poslovne odnose s bilo kojim gospodarskim subjektom ikako povezanim s Rusijom, bilo to zbog osobne odmazde ili zato što percipiraju da im se rizik poslovanja povećao", zaključuje na kraju Pribičević.