Makedonija u pregovorima s Grčkom nastupa s prijedlogom o dvojnom imenu, predlažući ime - Republika Makedonija - za međunarodnu komunikaciju, dok Grčkoj predlaže da izabere sama ime kojim će joj se obraćati. Grčka pak inzistira na imenu za sveopću uporabu, a među mnogim prijedlozima najčešće se spominje naziv Gornja Makedonija.
Nakon raspada bivše Jugoslavije, na veto Grčke Europska unija je odbila priznati Makedoniju pod imenom koje sadrži sinonim Makedonija, što je ovu državu natjeralo da se obrati Ujedinjenim narodima. U svjetsku organizaciju ona je, opet na pritisak Grčke, primljena pod privremenim imenom Bivša jugoslavenska republika Makedonija, s preporukom da se dvije države dogovore o stalnom imenu.
Do nastavka pregovora došlo je na urgentan zahtjev Grčke zbog nedavnog američkog priznanja Makedonije pod ustavnim imenom. U međuvremenu grčka diplomacija uputila je više prosvjednih nota Bijeloj kući, a Makedoniji poručila da neće dobiti pristup NATO-u i Europskoj uniji te da može biti i destabilizirana.
Kako pišu makedonski mediji, u grčku promidžbu uključene su i brojne lobističke skupine, a posebno novinari koji svakodnevno opsjedaju glasnogovornika State Departmenta s optužbama da SAD podupiru Makedoniju u njenim teritorijalnim pretenzijama za velikom Makedonijom.
Mediji također javljaju da je u međuvremenu buru nezadovoljstva u Grčkoj izazvala karta velike Makedonije i povijesni prikaz State Departmenta o njoj.
Namjere o teritorijalnim pretenzijama u Grčkoj vide u zemljovidnoj karti antičke Makedonije, objavljenoj u priručniku za američke marince, koja je naslovljena kao "okupirana Makedonija", a u čijim okvirima se, pored teritorija današnje Republike Makedonije, nalaze i Egejski i Pirinski dio koji su sada pod Grčkom, odnosno Bugarskom. Grčki novinari zahtijevaju objašnjenje i za zadnje izvješće State Departmenta u kome je Makedonija predstavljena kao povijesni nastavak drevne Makedonije i Aleksandra Velikog.
(Hina) xmda ybr