Haško suđenje Milanu Martiću počinje 13. prosinca

Suđenje bivšem čelniku pobunjenih Srba u Hrvatskoj Milanu Martiću, kojega je Haški sud optužio za ratne zločine protiv hrvatskih i drugih nesrpskih civila civila 199195., počet će u utorak 13. prosinca, najavio je u srijedu glasnogovornik ICTYa.

"Suđenje će početi 13. prosinca uvodnom riječi optužbe, nakon čega će i obrana imati priliku za iznošenje uvodne riječi ili će to učiniti na početku svog dokaznog postupka", rekao je glasnogovornik ICTY-a Jim Landale u telefonskom razgovoru.

Dan prije, 12. prosinca, bit će održana predraspravna konferencija na kojoj će strane u postupku najaviti broj svjedoka i dokaznih predmeta koje namjeravaju izvesti na suđenju.

Dokazni postupak optužbe trebao bi početi nakon završetka blagdanske stanke u radu suda, koja traje od 16. prosinca do 9. siječnja, kazao je glasnogovornik.

Martić, bivši ministar policije i obrane u vladi pobunjenih Srba u Kninu, te predsjednik pobunjeničke paradržave 1994./95., u pritvoru ICTY-a je od dobrovoljne predaje 15. svibnja 2002.

U predraspravnom postupku opetovano je izražavao nezadovoljstvo zbog dugog boravka u pritvoru i tražio da suđenje počne što prije, ističući kako se "ne boji presude".

Njegovi su branitelji prosvjedovali što je predmet svrstan u III. kategoriju po važnosti, navodeći da je ipak riječ o "predsjedniku" i žaleći se da im ICTY ne osigurava dostatna sredstava za obranu.

Tužiteljstvo je u lipnju ove godine predložilo da se Martiću sudi zajedno s Vojislavom Šešeljem, Jovicom Stanišićem i Frankom Simatovićem ali je sudsko vijeće taj zahtjev odbilo.

Martića (60) optužnica podignuta 18. prosinca 2002., u 19 točaka tereti za zločine protiv čovječnosti i kršenje ratnog prava i običaja počinjene nad hrvatskim i drugim nesrpskim civilima na okupiranim teritorijima Hrvatske 1991.-95., u zapadnoj Bosni 1994. i za raketiranje Zagreba u svibnju 1995. godine.

Optužen je za progon na političkoj, vjerskoj i rasnoj osnovi, istrebljenje, ubojstva, zatvaranje, mučenje, nehumana djela, deportacije, okrutno postupanje, napade na civile, bezobzirno razaranje sela, uništavanje vjerskih objekata, pljačku javne i privatne imovine.

U optužnici se navodi da se Martić od 1991. do 1995. nalazio na raznim vodećim položajima u takozvanoj "Srpskoj autonomnoj oblasti Krajina" i takozvanoj "Republici Srpskoj Krajini", te da je sudjelovao u formiranju, financiranju, opskrbi, obuci, rukovođenju i zapovijedanju policijskim i vojnim snagama pobunjeničke paradržave u Kninu, cijelo vrijeme usko surađujući suradnji sa Službom državne sigurnosti Srbije (SDB).

Tereti ga se da je i osobno sudjelovao u vojnim akcijama i kasnijim zločinima tih policijskih i vojnih snaga.

Optužen je za istrebljenje ili ubojstvo više stotina hrvatskih, muslimanskih i drugih nesrpskih civila, uključujući žene i starije osobe, u Dubici, Cerovljanima, Baćinu, Saborskom, Poljanku, Lipovači i okolnim zaseocima, Škabrnji, Nadinu i Bruškoj u Hrvatskoj, te u Prnjavoru u BiH. Optužen je i za dugotrajno i rutinsko zatvaranje i zatočenje više stotina hrvatskih, muslimanskih i drugih nesrpskih civila u zatočeničkim objektima u Hrvatskoj i izvan nje, uključujući zatvoreničke logore koji su se nalazili u Kninu i Titovoj Korenici u Hrvatskoj te u Bosanskom Novom i Prnjavoru u BiH.

Martić je, prema optužnici, sudjelovao u planiranju, pripremi i izvršenju preuzimanja kontrole nad teritorijama u Hrvatskoj i djelovima BiH te otvoreno prihvaćao i zagovarao stvaranje homogene srpske države koja bi obuhvatila te teritorije.

Optužen je za deportacije i prisilno preseljenje desetina tisuća hrvatskih i drugih nesrpskih civila s navedenih područja.

Također je optužen da je planirao je i naredio topničke napade na Zagreb u svibnju 1995. godine.

Martić je optužen da je zločine počinio kao sudionik udruženog zločinačkog poduhvata srpskog vodstva s ciljem prisilnog uklanjanja većine hrvatskog, muslimanskog i drugog nesrpskog stanovništva s približno trećine teritorija Hrvatske te velikog dijela BiH, radi njihova pripajanja jedinstvenoj srpskoj državi.

(Hina) xdh ydgk

Pročitajte više