HAZU: Treba zaustaviti devastaciju Bakarskoga zaljeva

DEVASTACIJA Bakarskoga zaljeva mora se zaustaviti, a prvi korak u sanaciji sadašnjega onečišćenja trebao bi biti javni natječaj što će ga u najkraćemu roku zajednički raspisati Bakar, Primorskogoranska županija i Ministarstvo zaštite okoliša, prostornoga uređenja i graditeljstva, a odmah zatim eksperti izabrati najbolje od pristiglih rješenja za sanaciju onečišćenja s kojim se trebaju usuglasili raspisivači natječaja.

Sažetak je to današnje rasprave o stanju u Bakarskome zaljevu i potrebi poduzimanja žurnih koraka kako bi se barem djelomice nadoknadilo propušteno tijekom protekloga desetljeća, kad je prestao raditi glavni zagađivač Bakarskoga zaljeva - Koksara.

Rasprava je održana u palači Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU) u organizaciji Akademijina Znanstvenog vijeća za zaštitu prirode.

Po riječima koordinatora rasprave akademika Dragana Dekarisa s tim zaključkom suglasili su se sudionici današnjega susreta.

Bakarski gradonačelnik Desimir Širola, zamjenik župana Primorsko-goranske županije Luka Denona, predstavnik rovinjskoga Zavoda za istraživanje mora IRB-a Bartolo Ozretić, direktor Agencije za posebni otpad (APO) Damir Subašić, direktor poduzeća Koksara d.o.o Bakar Zvonko Tauzer i predstavnike Udruge EKO Kvarner Nikica Petković iznijeli su svoje poglede na problem i moguća rješenja sanacije Bakarskoga zaljeva.

Dekarisovu zaključku prethodila je primjedba akademika Vlatka Silobrčića da se na primjeru Bakarskoga zaljeva pokazuje problem tipičan za Hrvatsku, odnosno da se još nismo naučili kako donositi odluke. Po Silobrčićevim riječima odluke moraju donijeti oni kojih se problem najviše tiče, a to su Grad Bakar, Primorsko-goranska županija i država, tj. nadležno ministarstvo, a ne samoproglašeni eksperti.

Državna tajnica u Ministarstvu zaštite okoliša, prostornoga uređenja i graditeljstva Višnja Jelić Mueck smatra kako treba podsjetiti na jednu bitnu činjenicu - da je Koksara otvorena i zatvorena političkom odlukom, a pri tomu je, istaknula je, trebalo biti puno više stručnosti. Predsjednik Znanstvenoga vijeća za zaštitu prirode HAZU akademik Željko Kućan upozorio je da je Bakarski zaljev "ogledni primjer" za to kakve mogu u budućnosti biti posljedice pogrešnih odluka koje danas "trpe" taj prostor Hrvatske i njegovi žitelji.

Predsjednik HAZU akademik Milan Moguš ustvdrio je da "primjer i problem Bakarskoga zaljeva treba uvezati kao knjigu koja bi služila kao opomena za budućnost".

Bakarski gradonačelnik Desimir Širola svjestan je da Bakar, kako je rekao, "više nikada ne će biti idilično mjesto kakvim je bio u prošlosti", ali ističe kako bi stanovnici htjeli znati što se može učiniti da devastacija prestane i je li, kako je rekao, u Bakru opasno živjeti, plivati i ribu jesti.