Predsjednik HND-a Dragutin Lučić Luce rekao je da je Vlahović u svome poslu, kao i životu, pristupao uvijek s golemom energijom, ali da je dobro znao ocijeniti njegove prave razmjere.
"Jožin suptilni ironijski pogled na našu zbilju, s autoironijskom distancom kojom je pokazivao da nije ni pjesnik, ni filozof, ni teolog, dobro bi došao u ovom vremenu novokomponiranog novinarstva", kazao je Lučić.
Prema Lučiću, Vlahović je bio jedna od najznačajnijih novinarskih figura u Hrvatskoj i u Jugoslaviji u drugoj polovici 20. stoljeća.
Božo Novak prisjetio se suradnje u Vjesniku početkom sedamdesetih te je prikazao Vlahovićev rad i njegovo uklanjanje iz tjednika Danas, koji je pokrenuo i bio mu prvi glavni urednik.
Koristio je svaku mogućnost da služi javnom dobru, osobito se zauzeo oko prikazivanja totalitarizma pa se kroz njegove tekstove može pratiti razvoj ideje slobode, kazao je Novak.
Tjednik Danas pomutio je raspoloženje političkim elitama i postao veliki Jožin spomenik, koji će trajno ostati hrvatskom novinarstvu.
Izvanredan reporter, kozer i komentator, feljtonima o sibirskoj sudbini Karla Štajnera pokrenuo je veliku antitotalitarističku temu, kazao je Novak.
Vlahović je umro u Zagrebu 20. prosinca, nakon višegodišnje borbe s neizlječivom bolešću.
Tjednik Danas pokrenuo je u veljači 1982. i nakon više od godinu dana bio je prisiljen podnijeti ostavku na mjesto glavnog urednika.
Tijekom druge polovice osamdesetih godina u Vjesniku je objavljivao kroniku "okorjelog kroničara", a ujesen 1991. postaje ratni reporter iz Slavonije i Like. Hrvatsko novinarsko društvo dodijelilo mu je 1988. godine Nagradu za životno djelo "Otokar Keršovani".
Joža Vlahović (4. siječnja 1930, Zagreb) od 1957. do 1971. živio je u Beogradu, gdje je pisao za Politiku i Borbu. Godine 1971. prešao je u Vjesnik.
Godine 1966. objavio je zbirku tekstova "Povijest s 1000 lica", a 1989. zbirku kolumni pod naslovom "Okorjeli kroničar".
(Hina) xiluc yln