ORUŽANI sukobi u našoj su zemlji sve češća pojava. Je li tome razlog što je u Hrvatskoj registrirano 375 tisuća komada oružja ili pak slaba primjena postojećeg Zakona o oružju?
Za najteža kaznenih djela, kao što su ubojstva, razbojništva, iznude i prijetnje, u čak 95 posto slučajeva korišteno je neregistrirano oružje, a tek pet posto legalno, kada se radilo o prekoračenju nužne obrane, nestručnom rukovanju i
"općeopasnim radnjama", piše Vjesnik.
Kad se zbroj registrirano oružje i procjena broja neregistriranih komada oružja, dolazi se do cifre od oko 700,000 oružja. No, i kad bi gledali samo registrirano oružje, dolazimo do zaštrašujućeg podatka da je da gotovo svaki peti stanovnik naše zemlje legalno posjeduje vatreno oružje.
U akcijama prikupljanja oružja, poput "Zbogom oružje" u deset godina hrvatski su građani vratili oko 35,000 komada vatrenog oružja i mnogo eksploziva i eksplozivnih naprava. No, ovakvi projekti nisu u potpunosti riješili problem nelegalnog posjedovanja oružja, a smatra se da su vlasnici oružja vraćali samo ono koje im je bilo višak.
Rade Stojadinović, stalni sudski vještak za oružje i balistiku o nacrtu novog Zakona o oružju kaže: "Toliko loših prijedloga na jednom mjestu dosad nisam vidio. Slažem se da svaka država mora imati kontrolu nad oružjem koje posjeduju građani, ali se to mora učiniti civilizirano."
Rade Stojadinović smatra nepovoljnim prijedlog da se za nabavu streljiva mora tražiti posebno odobrenje: "U Europi se još samo u Srbiji traži to odobrenje. No, oni su napredniji od sastavljača našeg nacrta, jer se kod njih odobrenje traži samo za karabinsko streljivo - do 60 komada."
On smatra da bi za nabavku streljiva bilo dovoljno pokazivanje oružanog lista i evidencija.
Da i ostali imaju primjedbe na nacrt promjena Zakona o oružju, dokazuju i sakupljači oružja, pripadnici Lovačkog te Streljačkog saveza.