Na sastanku su se, kako je istaknula ministrica, ocjene o postignućima na ostvarenju prvog Godišnjeg nacionalnog programa (ANP) kretale od "prepoznatljivo" do "impresivno". Primjedbe koje su upućene odnosile su se na nedostatnu suradnju između državnih ministarstava i agencija.
Ministrica Antunović se složila s tom ocjenom, istaknuvši pritom da bi "htjela da se reforme koje su u tijeku shvate kao državne reforme, a ne reforme pojedinih ministarstava".
Hrvatski šef diplomacije Tonino Picula rekao je da je sastanak bio dobar te da je realizacija prvog ciklusa MAP-a "dobila i više nego prolaznu ocjenu". Ono što se od Hrvatske očekuje je da ustraje na već poznatim pitanjima, poput reforme pravosuđa, suradnje sa Haaškim sudom i povratka izbjeglica.
Hrvatska je strana ovom prilikom svoje sugovornike upoznala i s naporima koje ulaže u rješavanje pitanja povratka hrvatskih građana srpske nacionalnosti. Prema riječima hrvatskog ministra vanjskih poslova, Hrvatska je posebice pohvaljena za suradnju u regiji te je izražena želja da se Hrvatska nastavi baviti regijom u političkom i gospodarskom smislu.
"Od Hrvatske se očekuje da i dalje bude izrazito proaktivna u regiji s obzirom da je situacija u našem susjedstvu, na jugoistoku Europe, daleko od konsolidirane", dodao je Picula.
Hrvatsko je izaslanstvo zaključilo da se ovaj sastanak može smatrati dodatkom jednoj kompletnoj slici o Hrvatskoj za koju se, kada se u prvoj polovici 2003. promatra iz Bruxellesa, može reći da ohrabruje.
Dužnosnici NATO-a izrazili su nadu da izborna godina ni na koji način neće poremetiti procese kojima je Hrvatska dala pečat i da reforme tim činom neće biti dovedene u pitanje.