Ukupna aktiva 46 poslovnih banaka u Hrvatskoj na kraju 2002. godine iznosila je 174,4 milijarde kuna, što je za 17,5 posto više u odnosu na godinu prije, a više od 90 posto aktive odnosi se na banke u stranom vlasništvu.
Privremene nerevidirane podatke za poslovne banke, sa stanjem posljednjeg dana 2002., objavila je na svojim web stranicama Hrvatska narodna banka (na temelju podataka koje je dobila od poslovnih banaka), uz napomenu da je namjena objavljenog tabelarnog prikaza isključivo informativna.
Objavljeni pak podaci pokazuju da hrvatskim bankarskim tržištem dominiraju strane banke koje su ostvarile i najveće iznose dobiti iz poslovanja u 2002. - godini 'kreditnog boom-a' u kojoj je ostvaren ukupni rast kredita za 31 posto, pri čemu su krediti stanovništvu porasli za čak 43 posto, dok su krediti poduzećima povećani za 22 posto.
Dobit prije oporezivanja svih banaka za 2002. iznosila je 2.589 milijuna kuna (u usporedbi sa 2.149 milijuna kuna bruto dobiti, prema ranije objavljenim podacima, za 43 banke u 2001. godini).
Vodeća banka i po veličini aktive i dobiti je Zagrebačka banka sa aktivom od 46,2 milijarde kuna (rast za 12,3 posto), što čini 26,5 posto ukupne aktive bankarskog sektora. Zagrebačka banka (u vlasništvu talijanskog UniCredita), po nerevidiranim podacima, ostvarila je i najveću dobit prije oporezivanja - u iznosu od 736,7 milijuna kuna, što je 28,4 posto ukupne dobiti svih banaka.
Slijedi Privredna banka Zagreb (u većinskom vlasništvu talijanske IntesaBci) sa aktivom od 30,7 milijardi kuna, što je za 11,1 posto više nego na kraju godine prije, i čini 17,6 posto ukupne aktive bankarskog sektora. Dobit PBZ-a prije oporezivanja iznosi 689,8 milijuna kuna, što predstavlja 26,6 posto od ukupne dobiti poslovnih banaka u Hrvatskoj.
Na trećem je mjestu, po visini aktive, a četvrtom po bruto dobiti, Raiffeisenbank Austria, čija je aktiva zabilježila rast od 47,4 posto, na 14,1 milijardu kuna (udio od 8,1 posto), a ta je banka u 2002. ostvarila dobit prije oporezivanja u iznosu od 158,8 milijuna kuna.
Splitska banka (u većinskom vlasništvu grupacije HVB) iskazala je aktivu od 11,2 milijarde kuna (udio od 6,4 posto), što je rast za 14,4 posto u odnosu na kraj prethodne godine, a dobit joj iznosi 188,5 milijuna kuna, po čemu je na trećem mjestu.
Visok rast aktive, za 64,2 posto iskazala je i Hypo Alpe-Adria-Bank (članica austrijske Hypo grupe) čija je aktiva posljednjeg dana prošle godine iznosila 10,4 milijardi kuna, a dobit prije oporezivanja 146,9 milijuna kuna.
Slijedeće dvije banke na ljestvici najvećih - Riječka i Erste and Steiermaerkische bank, nakon skorog će se spajanja, kao 'nova' banka 'probit' za koje mjesto naprijed na ljestvici najvećih.
Riječka banka (u većinskom vlasništvu bečke Erste bank) uslijed poznate afere zabilježila je pad aktive za 20,5 posto na 8,4 milijardi kuna, a zanimljivo je da iskazuje dobit prije oporezivanja od 76,9 milijuna kuna. Erste and Steiermaerkische bank pak ima aktivu od 7,2 milijarde kuna (rast za 47,3 posto) i dobiti prije oporezivanja 112,8 milijuna kuna.
Tek na osmom je mjestu jedna banka u hrvatskom, državnom vlasništvu - Hrvatska poštanska banka, sa aktivom od nešto većom od 5,5 milijardi kuna, i visokim rastom od čak 103,5 posto, dok je dobit prije oporezivanja HPB-a iznosila 67,5 milijuna kuna.
Od ukupno 46 banaka u Hrvatskoj 23 su strane, 21 je privatna domaća banka a dvije su još u državnom vlasništvu (HPB i Croatia banka).
Što domaće privatne banke pak znače u ukupnom bankarskom sustavu pokazuje podatak da većina njih (17) ima (pojedinačnu) aktivu manju od (ili oko) 500 milijuna kuna, a njihov je ukupan udio u aktivi svega oko 2,5 posto.
(Hina) ds mć