Dodala je da se to odnosi na pomoć koju zemlje nisu do sada iskoristile.
Glasnogovornik State Departmenta Richard Boucher rekao je prošloga tjedna da 35 zemalja gubi američku vojnu pomoć, ali da će popis objaviti kasnije. Prema kriterijima koje je pobrojao bilo je jasno da će pomoć izgubiti i Hrvatska.
Sjedinjene Države ne priznaju Međunarodni kazneni sud, prvi stalni svjetski sud za progon ratnih zločina, strahujući da će biti iskorišten za politički motiviran progon Amerikanaca.
Po Zakonu o zaštiti pripadnika američkih oružanih snaga (ASPA), 1. srpnja je bio rok da Sjedinjene Države zabrane vojnu pomoć zemljama strankama ICC-a, koje nisu potpisale sporazume o neizručenju Amerikanac tom sudu, kojima SAD nastoji de facto izbjeći nadležnost Suda.
Kriteriji za zabranu američke vojne pomoći su da je zemlja primatelj američke vojne pomoći, da je stranka Međunarodnog kaznenog suda, da nije izuzeta od zabrane kao članica NATO-a ili američki saveznik niti je potpisala sporazum članak 98. o neizručivanju Amerikanaca ICC-u.
Američki predsjednik George W. Bush je 22 zemlje izuzeo od zabrane.
Hrvatska zadovoljava sva četiri kriterija Sjedinjenih Država za ukidanje vojne pomoći. Hrvatska je potpisnica sporazuma o ICC-u, primatelj američke vojne pomoći, nije članica NATO-a i ne želi potpisati bilateralni sporazum sa SAD-om o neizručivanju Amerikanaca ICC-u.
Zamjenik hrvatskog ministra vanjskih poslova Ivan Šimonović rekao je prošloga tjedna da će Hrvatska u pravnom smislu izgubiti američku vojnu pomoć, ali da do siječnja iduće godine u stvari ne gubi ništa.
Dodao je da je od 19 milijuna dolara ukupne američke vojne pomoći Hrvatskoj šest milijuna za ovu godinu već potrošeno, a da se preostalih 13 milijuna odnosi na "sredstva odobrena za ranija razdoblja, koja iz raznih razloga nisu iskorištena".
Po njegovim riječima, ta će se sredstva moći koristiti, jer je SAD najavio da se zakon o ukidanju pomoći neće koristiti retroaktivno.
SAD će nastaviti s nastojanjima da zemlje potpišu bilateralne sporazume sa SAD-om o neizručenju američkih državljana ICC-u.
Među zemljama koje gube američku vojnu pomoć su i Kolumbija, najveći primatelj američke vojne pomoći, kao i šest istočnoeuropskih zemalja, koje će iduće godine postati članice NATO-a - Bugarska, Estonija, Latvija, Litva, Slovačka i Slovenija.
Američka zabrana vojne pomoći predviđena Zakonom o zaštiti pripadnika oružanih snaga (ASPA) ne odnosi se na 19 članica NATO-a ni na važne američke saveznike koji nisu članovi Saveza.
Zabrana se odnosi na financiranje vojne pomoći zemljama iz koje se plaća američko oružje i druga vojna pomoć, kao i pomoć u vojnom obrazovanju i obuci.
Do sada su ukupno 44 zemlje objavile da su potpisale bilateralne sporazume sa SAD-om o neizručivanju Amerikanaca ICC-u, a još sedam je to učinilo tajno.
Na popisu 35 zemalja koje gube američku vojnu pomoć su Benin, Centralnoafrička Republika, Lesoto, Malavi, Mali, Namibija, Niger, Južna Afrika, Tanzanija, Zambija, Bugarska, Hrvatska, Estonija, Latvija, Litva, Malta, Srbija i Crna Gora, Slovačka, Slovenija, Togo i Barbuda, Barbados, Belize, Brazil, Kolumbija, Kosta Rika, Dominika, Ekvador, Paragvaj, Peru, Sveti Vinsent i Grenadini, Trinidad i Tobago, Urugvaj, Venecuela, Fidži i Samoa.