Izvješće navodi probleme u suđenju za ratne zločine Hrvatima, diskriminaciju nacionalnih manjina, Srba i Roma, te nazadovanje u suradnji s Haškim sudom.
Hrvatski sudovi nastavljaju suditi u slučajevima ratnih zločina nastojeći depolitizirati slučajeve protiv Srba i otvarajući istrage protiv pripadnika Hrvatskih oružanih snaga.
"Ipak, Srbi ostaju u zatvoru nakon što su bili osuđeni u netransparentnim politiziranim suđenjima proteklih godina", navodi State Department.
Izvješće navodi kako su reforme sudova i državnog tužiteljstva rezultirale poboljšanjima sudstva, ali također i da su sudovi osuđivali ljude u masovnim suđenjima u odsustvu, posebice u istočnoj Slavoniji.
State Department kaže da su hrvatski sudovi pokrenuli niz slučajeva protiv Hrvata optuženih za ratne zločine ali i da "ostaju pitanja sposobnosti pravosudnog sustava da provede poštena i transparentna suđenja u ovim kompleksnim i emotivno opterećenim slučajevima".
"Promatrači krive neodgovarajuću obučenost, nedostatke zakonodavstva, kronično zastrašivanje svjedoka i često neprijateljski raspoloženu publiku za ometanje procesa za ratne zločine", kaže State Department.
Izvješće kao negativan primjer navodi suđenje u Splitu u slučaju Lora gdje spominje niz nepravilnosti i favoriziranje obrane od strane suca Slavka Lozine, a kao pozitivan suđenje Gospićkoj skupini za koji kaže da izgleda da se odvija pošteno i glatko.
Navodi se kako su hrvatski sudovi nastavili prakticirati masovna suđenja i kao primjer navodi suđenje "skupini Tompojevci" gdje je 15 optuženika osuđeno u odsustvu, a da je Vrhovni sud potvrdio devet presuda.
Sudovi su i dalje pod izvjesnim političkim utjecajem i trpe od birokratske neučinkovitosti, nedostatka novca i nagomilanih neriješenih slučajeva.
Izvješće kaže da su nacionalne manjine, Srbi i Romi suočeni s ozbiljnom diskriminacijom, a ponekad i s nasiljem.
Srbi na ratom zahvaćenim područjima Hrvatske nastavljaju biti predmet "zlostavljanja, zastrašivanja i ponekad nasilja", kaže izvješće.
Izvješće primjećuje da je vraćanje zauzete imovine, većinom hrvatskim Srbima, sporo i problematično.
To i teško gospodarsko stanje na ratom pogođenim područjima nastavljaju kočiti povratak izbjeglica.
Od 18.396 slučajeva privremeno zauzetih kuća i stanova, većinom hrvatskih Srba, ostalo je zauzeto 7.099. Premda mnogi među onima koji zauzimaju tuđe kuće i stanove imaju nalog za iseljenje ono se u praksi rijetko provodi, kaže se u izvješću.
Vlada je, kaže State Department, malo učinila da riješi pitanje nositelja stanarskog prava, većinom Srba, koji su ga izgubili.
Navodi se, međutim, da je hrvatska vlada ubrzala zahtjeve Srba za pomoć za obnovu kuća.
Novi Zakon o manjinama izvješće, pozivajući se na OESS, ocjenjuje pozitivno.
State Department kaže da se nastavlja diskriminacija i zlostavljanje Roma u Hrvatskoj, premda za razliku od prethodne godine nije bilo izvješća o napadima ili nasilju izravno uperenog protiv ove nacionalne manjine.
Romi, kojih u Hrvatskoj prema popisu iz 2001. ima 9.463, a prema procjenama između 30 i 40 tisuća, suočavaju se s problemima nedostatnog obrazovanja, stjecanja državljanstva i osobnih dokumenata, visokom nezaspolenošću, društvenom diksriminacijom i nedostatkom volje kod hrvatske Vlade da rješava ta pitanja. Romske nevladine organizacije procjenjuju da 25 posto Roma nema dokumente o državljanstvu zbog čega ne mogu koristiti različte vidove socijalne pomoći, dobiti zaposlenje ili glasovati.
Suradnja s Međunarodnim sudom za ratne zločine na području bivše Jugoslavije (ICTY) bila je dobra do rujna kada je vlada odbila ispuniti svoje obveze u slučaju generala Janka Bobetka, kaže Izvješće.
Pitanja su pokrenuta i oko stvarnog nastojanja hrvatske vlade da uhiti generala Antu Gotovinu kojega je ICTY optužio za ratne zločine.
"Propuštanje da hitno ispuni svoje međunarodne obveze u slučaju Bobetko i nedostatak napretka u pronalaženju Gotovine stavljaju u pitanje spremnost Vlade na suradnju s ICTY-em u progonu slučajeva ratnih zločina u kojima su sudjelovali istaknuti Hrvati", ocjenjuje State Department.
Izvješće kaže da vlada općenito poštuje slobodu govora i tiska, ali da i na tom području još ima problema.
Premda se sadašnja vlada ne miješa u uređivačku politiku, ipak, na lokalnoj razini se nastavlja politički pritisak na medije s 1.200 tužbi protiv novinara za klevetu. Ipak, kaže se u Izvješću, u većini slučajeva donesena je poštena presuda.
Izvješće navodi i zabrinutost OESS-a da novi zakon o HRT-u ne štiti dovoljno proces imenovanja Vijeća HRT-a od utjecaja Sabora.
Iako hrvatski Ustav zabranjuje samovoljna uhićenja i zatvaranja, kaže Izvješće, vlast u praksi to uvijek ne poštuje. Navodi se da policija može uhititi bez naloga ukoliko misli da će osoba pobjeći, uništiti dokaze ili počiniti zločin, te da takva uhićenja nisu neuobičajena.
Američko izvješće kaže kako se u Hrvatskoj nastavlja diskriminacija žena te navodi raširene slušajeve nasilja nad ženama u obitelji za koje drži da mu se posvećuje nedovoljna pozornost.
Također, iako uživaju sva prava prema zakonu u praksi su žene općenito zaposlene na slabije plaćenim mjestima, i, premda čine 46 posto zaposlenih zauzimaju malo rukovodećih mjesta čak i u obrazovanju i administraciji gdje čine veliku većinu zaposlenih.