Ocijenio je da je progašenjem ekološko-ribolovnog pojasa u Jadranu Hrvatska zaštitila nacionalne interese i učinila da oni ne ovise od ishoda konferencije u Veneciji. Posebno je istaknuo značaj ekološke zaštite Jadrana kao najvažnijeg hrvatskog prirodnog resursa, ključnog za daljnji razvoj turizma.
Zaštićeno ekološko-ribolovni pojas (ZERP) koji je Hrvatska proglasila 3. listopada u pravnom smislu je već stupio na snagu i s aspekta konferencije on predstavlja zatečeno stanje i jedan od postojećih presedana u Sredozemlju, rekao je Šimonović.
Hrvatska je svoj korak "notificirala" UN-u koji će to objaviti u veljači, u idućem broju redovne publikacije o pravu mora "Law of the sea bullettin". U međuvremenu je u UN-ovu kategorizaciju širenja jurisdikcije obalnih država - "Table of claims to maritime jurisdiction" - uvedeno da je Hrvatska proglasila "ekološku i ribolovnu zaštićenu zonu" s početkom primjene za 12 mjeseci.
Razdoblje do početka primjene Hrvatska će iskorisiti za dogovore sa susjednim zemljama i s Europskom komisijom te za zahtjevne tehničke pripreme za korištenje pojasa, rekao je Šimonović.
Od država kojima je Hrvatska ponudila dijalog, do sada su razgovori održani s Albanijom, SCG te Grčkom, dok su Slovenija i Italija prolongirale razgovore za poslije Venecije, rekao je Šimonović.
Na konferenciji u Veneciji ministri poljoprivrede 24 članice Opće ribarske komisije za Sredozemlje (GFCM), i predstavnici Europske komisije, usvojiti će deklaraciju koja treba potaknuti suradnju obalnih država s ciljem održivog i odgovornog ribarenja.
Čl. 10 deklaracije, koji regulira proglašenje zaštićenih ribolovnih zona još nije usaglašen, zbog kompromisne formulacije kao odraza dviju suprotstavljenih opcija. Članak daje poticaj proglašenju ribolovnih zona i spominje presedane, ali proglašenje istodobno uvjetuje "usklađenim regionalnim pristupom, dijalogom i koordinacijom". Prema čl. 10 rezervu je izrazila Grčka koja namjerava proglasiti svoj zaštićeni morski pojas.
Hrvatska je zainteresirana da nakon Venecije bude domaćin subregionalnog skupa jadranskih i jonskih država, rekao je Šimonović. Na tom bi sastanku bili razmotreni nacionalni i bilateralni napori i multilateralni mehanizmi za ekološku zaštitu i očuvanje ribarstva u Jadranu.
Hrvatska je Europsku komisiju izvijestila o bilateralnim razgovorima i svojoj multilateralnoj incijativi, kao i o spremnosti da s Komisijom razgovara o ribolovnim kvotama i uvjetima izlova u hrvatskom pojasu za članice EU, prije svih za Italiju.
Kod pregovora o pristupu EU Hrvatska će imati jaču pregovaračku poziciju, jer je već proglasila pojas, i moći će tražiti veće ribolovne kvote, rekao je Šimonović. Nakon što krajem desetljeća uđe u članstvo, njezin će pojas postati dio ribolovnog mora EU, a onda će sve kvote određivati Europska komisija, dodao je.
U Veneciji, po njegovim riječima, Hrvatska ne očekuje značajnije kritike zbog širenja jurisdikcije, izuzev slovenskih.
Hrvatska Vlada je uoči skupa prihvatila Protokol GFCM-a, postajući 16. članica koja je to učinila, čime je ostvaren uvjet da protokol stupi na snagu. Konferencija u Veneciji trebala bi dati poticaj da GFCM preraste u sredozemnu organizaciju za ribarstvo i glavni instrument provedbe ribarske politike EU u regiji.
(Hina) dh rb