U tom prilogu bilo je riječi o tekstu Božidara Jakšića iz Beograda objavljenom u "Filozofskim istraživanjima" 94-95 pod naslovom "Intelektualni prkos Milana Kangrge", u kojem, uz ino, Jakšić navodi da "ubojstva nemoćnih staraca i starica širom Hrvatske, ubojstva cijelih porodica u gradovima u kojima nije bilo borbi samo zato što su srpske, svakako nisu samo djelo 'Hercegovaca', nego smišljene političke strategije političke i kulturne elite u Hrvatskoj".
"Ne znamo što doista podrazumijeva pod 'političkom i kulturnom elitom'; ako pak pretpostavlja, sve ili većinu relevantnih hrvatskih političara s jedne te znanstvenika i kulturnih djelatnika s druge strane, onda, bojimo se, dotičnom gospodinu treba preporučiti stručnu medicinsku pomoć: krivično gonjenje zbog širenja nacionalne mržnje stvarno ne bi imalo smisla", napominju u tekstu zagrebački filozofi.
Smatraju kako takve izjave nisu ono što je za nas najproblematičnije - one su dio političke kulture koja nas okružuje i koja je očito naša neminovnost.
"Malo je reći da je u ovom slučaju filozofija zamijenjena ideologijom: ona je zamijenjena jeftinim politikanstvom, čijim jezikom umjesto argumenata dominiraju kvazi-filozofsko prenemaganje ili zlonamjerno i paušalno etiketiranje", ističu.
"Filozofska istraživanja", kako podsjećaju, filozofski je časopis s financijskom potporom (države) koja, po podatcima njegova izdavača, višestruko nadmašuje sredstva kojima raspolažu svi ostali filozofski, a možda i još neki drugi časopisi u Hrvatskoj.
"No što se dobiva za taj novac? U svakom slučaju, redovito ogromna količina članaka, a osobito u ovom broju (njih tridesetak). No, kako to nažalost obično biva, ni ovdje kvantiteta nije prešla u kvalitetu, nego je, štoviše, javnost zatrpana nevjerojatnom količinom napisa, većinom lišenih ikakve filozofske relevantnosti", ističu Zvonimir Čuljak, voditelj Studija filozofije na Hrvatskim studijima, Ivan Kordić, pročelnik Odjela za filozofiju Matice hrvatske, Stipe Kutleša i Josip Talanga, ravnatelj i predsjednik Znanstvenog vijeća Instituta za filozofiju te Davor Pećnjak, predsjednik Udruge za promicanje filozofije.
Po njihovim riječima pretežan dio posljednjeg broja časopisa zapravo je 'Festschrift' profesoru Milanu Kangrgi pod naslovom "Mogućnosti i granice etike u djelu Milana Kangrge", a čitav ostali dio "u znaku je 'dionizijskog socijalizma' koji se generirao u korčulanskim krčmama".
"Letimičan pogled na kazalo sadržaja donosi ugodno iznenađenje jer se odmah uočava sudjelovanje poznatih njemačkih filozofa Juergena Habermasa i Waltera Biemela. No ta se ugoda rasplinjuje čim se malo pogledaju njihovi prilozi: to nisu tekstvovi koji analiziraju i valoriziraju znanstveni opus uvaženog profesora, nego zapravo privatno adresirane rođendanske čestitke, koje je adresat ljubazno izložio filozofskoj javnosti u slavu svog djela i imena", navode, uz ino, zagrebački sveučilišni nastavnici.
(Hina) pp/xmc ysšh