Foto: Oraclum
DOK se svijet još uvijek iščuđava neočekivanoj pobjedi Donalda Trumpa na američkim predsjedničkim izborima, brojni analitičari, ali i građani, pitaju se kako su sve predizborne ankete mogle toliko pogriješiti.
>> Hrvatski ekonomist čija tvrtka prognozira rezultate izbora: "Pobijedit će Trump, evo kako"
Ne samo da je ekipa iz Oracluma, koju čine trojica hrvatskih znanstvenika - (astro)fizičar Dejan Vinković, računarac Mile Šikić, te politički ekonomist Vuk Vuković - prognozirala pobjedu Trumpa, već su i gotovo potpuno točno predvidjeli rezultate po svakoj pojedinačnoj državi.
"Naši rezultati značajno se razlikuju od većine prijašnjih anketa za sljedeće države: predviđamo pobjedu Trumpa u Sjevernoj Karolini i na Floridi, a i New Hampshire i, šokantno, Pennsylvaniju dajemo Trumpu. I Ohio i Iowu dajemo Trumpu, dok predviđamo da će Hillary odnijeti pobjedu u Virginiji, Michiganu, Wisconsinu, Coloradu i New Mexicu", napisao je Vuk Vuković sinoć na Facebooku, puno prije nego što su objavljeni rezultati izbora.
I ispao potpuno u pravu.
Zašto je njihova metoda najpreciznija?
Oraclum je inače kompanija iz Cambridgea specijalizirana za skupljanje big date i prognoze izbora, a osnovao ju je trojac hrvatskih znanstvenika - (astro)fizičar Dejan Vinković, računarac Mile Šikić, te politički ekonomist Vuk Vuković.
Njihova znanstvena metoda predikcije rezultata izbora, tzv. BASON anketa, novitet je u Hrvatskoj, a po čemu se razlikuje od ostalih anketa objasnio nam je još u rujnu Vuk Vuković, dodavši da njihova metoda daje prilično točne predikcije čak i kada uzorak nije velik niti je naročito reprezentativan.
"Zamislite da odgovor na pitanje koja je najbolja anketna metoda za predviđanje izbornih ishoda ne leži u otkrivanju za koga će ljudi glasati, nego za koga misle da će pobijediti. Postoje brojna znanstvena istraživanja koja nastoje otkriti kako ljudi formiraju mišljenja i donose odluke. Izbori su samo jedna od brojnih odluka koje ljudi donose. Kada odlučuju za koga glasati, birači se u pravilu vode ideološkim ili sličnim ustaljenim preferencijama. Osim toga svaki birač ima određeno mišljenje o tome koliko šansi njegova opcija ima na izborima. Drugim riječima, birači razmišljaju o tome kako će drugi ljudi glasati. Upravo zbog toga, kako nas uči teorija igara, ljudi glasaju strateški i ne odabiru uvijek svoju najdražu opciju, već odabiru drugu ili treću kako bi spriječili onu najgoru da pobijedi. „Odabiru manje zlo“ je standardna fraza u našem narodu za opis takve vrste glasanja. Kada anketne agencije ispituju svoje uzorke njih primarno zanima trenutno stanje biračkih preferencija. Kroz svoje upitnike oni ne mogu saznati zašto je netko odabrao upravo tu stranku. I kada su rezultati anketa bliski, uobičajeni odgovor je da će neodlučni birači odlučiti izbore. Ili izlaznost, mit koji smo mi pokušali razbiti u prošlogodišnjim predizbornim analizama. No što ako možemo saznati kako će neodlučni glasati čak i ako ne znamo njihove ideološke preferencije?
Tu leži poanta naše metode. Prvi u Hrvatskoj i regiji mi koristili bismo novu metodu predikcije, usavršenu iz naših dosadašnjih iskustava predviđanja parlamentarnih izbora u Hrvatskoj 2015., te nedavnog Britanskog referenduma o izlasku iz EU. U oba slučaja korištena je online anketa temeljena na glasovima ispitanika putem društvenih mreža, skladnog naziva Bayesian Adjusted Social Network Survey (BASON). BASON metoda predikcije izbora temelji se na konceptu 'wisdom of crowds' (mudrost masa) gdje se od ispitanika ankete traži ne samo iskaz trenutnih preferencija, već i predviđanje za koga misle da će pobijediti. Kroz takav oblik pitanja BASON anketa pokazuje se puno boljom u anticipiranju glasačkih preferencija, a time i izbornih rezultata, od regularnih anketa", objasnio nam je Vuković.