Koji su dijelovi razgovora između Granića i Delonge izostavljeni iz objavljenog teksta, Rožić nije mogao kazati, jer bi, kaže, "bilo porazno za pravnu državu da to znam ja, a ne znaju šef USKOK-a Željko Žganjer i ravnatelj Obavještajne agencije (OA) Damir Lončarić".
Ocijenio je da "činjenica da je transkript cenzuriran navodi na zaključak da nije riječ o dovitljivom novinaru, nego da je transkript namjerno predan u novine i objavljen radi političkog razračunavanja".
Predsjednik stranke Anto Đapić najavio je da će HSP zatražiti saborsku raspravu o stanju sustava zaštite tajnosti podataka ocjenjujući da je najnoviji slučaj medijskog objavljivanja tajno snimljenih razgovora pokazatelj potpunog sloma sustava zaštite dokumenata državne uprave.
"Ako nitko na to ne reagira, Hrvatska će postati europska - banana republika i nitko s njom neće imati posla zbog straha od objavljivanja tajnih podataka", kazao je .
Naglasio je da novinari i nakladnici ne snose nikakvu odgovornost za takve slučajeve, jer je, kaže, posao novinara otkrivati i objavljivati javnosti zanimljive podatke.
Država, smatra Đapić, mora osigurati da curenje informacija iz njezinih institucija postane rijetka iznimka jer kako je kazao "novinari i strani obavještajci do podataka dolaze lakše od saborskih zastupnika i samog premijera".
Saborska rasprava koju predlaže HSP, po Đapiću bi, među ostalim, trebala odgovoriti na pitanje je li hrvatsko pravosuđe spremno nositi se s korupcijom i organiziranim kriminalom.
Komentirajući jučerašnju izjavu premijera Ive Sanadera da se Vlada ne miješa u poslove pravosudnih tijela, Đapić je kazao kako funkcioniranje pravosudnih tijela mora osigurati Ministarstvo pravosuđa koje je dio Vlade.
Na pitanje treba li Žganjer dati ostavku, Đapić je odgovorio kako je "teško odgovarati na hipotetička pitanja ali ovo što se dogodilo do sada nije dobro za institucije USKOK-a i Državnog odvjetništva".
Na pitanje koji su motivi objavljivanja cenzuriranog transkripta, odgovorio je da " motivi mogu biti razni - od prikrivene korupcije, subverzije i mržnje prema hrvatskoj državi".
Ne pristane li saborsko vodstvo na otvaranje rasprave o tim pitanjima, u HSP-u će, kažu, smatrati da nema političke volje za poboljšanjem stanja u kojem je sustav zaštite tajnosti podataka.