"Na sjednici Predsjedništva 1. listopada 1991., na kojoj nije bilo predstavnika Hrvatske i Slovenije, Stjepana Mesića i Janeza Drnovšeka, jednoglasno je ocijenjeno da je zemlja u stanju neposredne ratne opasnosti. Prema poslovniku u tom je slučaju bilo moguće donositi odluke bez kvalificirane većine", kazao je Kostić, predstavnik Crne Gore u kolektivnom predsjedništvu.
Hrvatski predsjednik Mesić, koji je tada bio predsjednik Predsjedništva SFRJ u svom je svjedočenju protiv Miloševića 4. listopada 2002. u Haagu rekao da nikakva odluka o ratnoj opasnosti nije donesena već je srpski blok izveo vojni puč.
Optuženi Milošević i svjedok Kostić danas nisu mogli ispuniti zahtjev suda Iaina Bonomya da pokažu odluku o ratnoj opasnosti, no svjedok je inzistirao kako je i sama ocjena o tome dovoljna.
Milošević je u sudnici osporavao navode iz Mesićeve knjige "Kako je srušena Jugoslavija", ističući kako autor u njoj Predsjednišvo SFRJ naziva "četveročlanom bandom" po uzoru na kinesku kulturnu revoluciju, dok je Kostić ustvrdio kako je optužnica protiv Miloševića ustvari pisana u Zagrebu i da predstavlja plagijat Mesićeve knjige.
Opisujući rad "krnjeg predsjedništva" Kostić je rekao kako su odluke ovisile o mišljenju predstavnika Srbije Borisava Jovića i njega dok se predstavnici Kosova i Vojvodine - Sejdo Bajramović i Jugoslav Kostić, uglavnom nisu izjašnjavali.
Kao primjer naveo je svoje zalaganje u listopadu 1991. da se izvrši dodatna mobilizacija 150.000 vojnika kako bi se nasilno deblokirale vojarne JNA u Hrvatskoj u kojima je bilo oko 25.000 vojnika, čemu se protivio Jović zbog mogućih velikih civilnih žrtava i vojnih gubitaka.
Četveročlano predsjedništvo u to se vrijeme zauzimalo za mirno rješenje krize, rekao je svjedok, a napade JNA na Vukovar i Dubrovnik objasnio je kao "sprječavanje namjere hrvatskog vrhovništva da po svaku cijenu rat prenese u Srbiju i Crnu Goru".
Kostić je ukazivao na različit karakter Mesićevih izjava 1991-93. kada je bio najbliži suradnik predsjednika Franje Tuđmana i onih iz kasnijih godina, kada je bio u oporbi. Kao dokaz Milošević je u sudnici emitirao Mesićev intervju TV Crnoj Gore iz 1999. u kojem navodi kako je hrvatski prijedlog konferederaciji 1991. "bilo sredstvo da se dođe do cilja, a cilj je bila samostalnost".
Također je u sudnici emitirana Mesićeva izjava u Hrvatskom saboru od 5.12.1991. kada je po konačnom povratku iz Beograda rekao: "Mislim da sam obavio zadatak. Jugoslavije više nema".
Kostić je u svom iskazu potvrđivao Miloševićeve ocjene o "apsurdnim" navodima iz optužnice o međunarodnom sukobu i djelomičnoj okupaciji RH tvrdnjama da "u srpskim krajinama u Hrvatskoj Srbi nisu mogli biti okupatori jer su tu živjeli stoljećima, kao i da JNA nije mogla biti okupator jer je tu bila 70 godina".
Milošević i Kostić su zajednički opširno objašnjavali sucima utjecaj ukinute konstitutivnosti Srba u Hrvatskoj na pravo na samoodređenje, što je predsjedavajući sudac Patrick Robinson prekinuo pitanjem koliko je naroda bilo konstitutivno u Srbiji.
"Samo jedan, časni sude, Srbi", odgovorio je Kostić.
Svjedok je opetovano isticao Miloševićevo zauzimanje za mirno rješenje i podršku mirovnim planovima od Vanceova do Daytona.
Milošević na današnjoj sjednici nije dovršio ispitivanja Branka Kostića, s kojim je započeo izvođenje dokaza obrane po optužnici za ratne zločine u Hrvatskoj 1991-95.
Usporedo s tim Milošević nastavlja izvoditi i svjedoke vezane uz optužnicu za Kosovo, pa je tako za petak najavio iskaz britanske novinarke Eve Ann Prentice, koja je 1999. izvještavala za "The Sunday Times" iz Prištine.
(Hina) xdh ysd