GLAVNI grad Belgije oživio je dolaskom proljeća. Nedavno je u Bruxellesu ukinuta većina mjera uvedenih zbog koronavirusa, kafići i restorani rade punom parom, a ljudi su ih očito željni. Sunčani Bruxelles je prethodnih dana izgledao kao grad u kojemu mnogi imaju vremena za sjedenje na terasama i ispijanje kava. Maske većinom nisu više obavezne.
U Bruxellesu su smještene i ključne institucije Europske unije, poput Europske komisije i Europskog parlamenta, a ondje je glavna tema Ukrajina. Ali ne samo u institucijama EU već i u samom gradu. Mnogi su na svoje balkone u znak solidarnosti izvjesili ukrajinske zastave, a mogu se vidjeti i billboardi na kojima se pruža podrška napadnutoj zemlji.
Novinar Indexa proveo je tri dana u Bruxellesu razgovarajući s ljudima iz europskih institucija i briselskih think tankova te s novinarima koji prate rad Europske unije, a od svih njih se i neslužbeno i službeno može čuti da su se od početka Putinove invazije na Ukrajinu dogodili značajni pomaci u funkcioniranju Unije.
Europska unija je već doživjela velike promjene u krizi eurozone
Index je o promjenama u Europskoj uniji razgovarao sa Stefanom Lehneom, analitičarem think tanka Carnegie Europe. Lehne je o tome već pisao u svojoj analizi za Carnegie pod naslovom "Kako se vanjska politika EU treba pripremiti za svijet u kojem ponovno vlada geopolitika".
Pitali smo Lehnea u čemu se ogledaju promjene koje je u institucijama Unije izazvala ruska invazija na Ukrajinu.
"Europska unija je već doživjela velike promjene u prethodnim krizama s kojima se suočavala. Preporučujem u tom smislu čitanje knjiga nizozemskog povjesničara Luuka van Middelaara, koji je radio i kao pisac govora za Hermana van Rompuya kada je ovaj bio predsjednik Europskog vijeća. EU je bila asocijacija koja je stvarala pravila kroz jedan tehnokratski, a ne politički pristup, koji je uobičajeno trajao dosta dugo, a na kraju bismo imali kompromisno rješenje izraženo u formulaciji nekih novih pravila ponašanja za sve članice. Već za vrijeme krize eurozona EU je postala mnogo operativnija nego što je prije bila", podsjeća Lehne.
"Europska komisija je postala operativna"
On kaže da Europska komisija sada povlači poteze koji bi prije deset godina bili nezamislivi.
"Primjerice, Komisija je koordinirala sankcije koje EU zajednički donosi, Komisija radi na kupovini oružja za Ukrajinu itd.", navodi.
"U EU se godinama raspravljalo o tome treba li Unija prerasti u Sjedinjene Europske Države, a Europska komisija u novu vladu Europe. Mislim da ne idemo u tom pravcu, ali idemo prema tome da EU bude mnogo operativnija. Sada možemo zamisliti, primjerice, da Europska komisija kupuje plin za EU jer na međunarodnom tržištu može dobiti bolju cijenu od pojedinačnih država članica", smatra Lehne.
Što je s idejom osnivanja vojnih snaga Europske unije, pitamo ga.
Stefan Lehne
"EU je i dalje podijeljena između onih koji smatraju da je NATO ključan za europsku sigurnost i onih koji smatraju da EU treba biti vojno više neovisna o SAD-u. Ruska invazija na Ukrajinu je NATO ponovno učinila neizostavnim savezom pa se postavlja pitanje ima li smisla graditi paralelne vojne strukture unutar EU. Trenutno NATO dobro stoji, ali treba naglasiti i da se to može promijeniti. Sve ovisi o tome koliko je SAD zainteresiran da bude angažiran na europskom kontinentu. Ako se 2024. godine Trump vrati u Bijelu kuću, onda ćemo vjerojatno krenuti u pravcu stvaranja europske vojske", kaže ovaj analitičar.
Njemačka je odustala od statusa quo
Ključna država Unije uvijek je bila Njemačka. Ona je i najviše ovisna o ruskom plinu.
"Njemačka je bila sila zadržavanja statusa quo, njena vanjska politika je bila vođena primarno ekonomskim interesima. Njemačka je bila sretna i kao članica NATO-a i kao članica EU, a dio njihovog uspješnog poslovnog modela bila je i jeftina energija s istoka. Pokušavali su voditi konstruktivnu politiku prema Rusiji, napose socijaldemokrati", kaže Lehne.
Ističe da Njemačka sada nije u lakoj situaciji, a postoje i nesuglasice u tamošnjoj vladajućoj koaliciji.
"Zeleni i liberali žele mnogo brže napuštanje korištenja ruskog plina nego socijaldemokrati. Ipak, Njemačka šalje Ukrajini teško naoružanje i osmislila je plan kojim će prestati biti ovisna o ruskom plinu, ali to će trajati. Tu je i najavljeno veliko ulaganje u vojsku. Predviđam da će za par godina Njemačka imati najmoćniju vojsku u Europi", kaže ovaj analitičar iz think tanka Carnegie Europe.
Trebamo li se bojati naoružane Njemačke?
Sada svi pozdravljaju to što se Njemačka naoružava, no hoćemo li to za par godina zažaliti?
"Tu ću se pozvati na bivšeg poljskog ministra vanjskih poslova Sikorskog, koji je svojedobno rekao da se više boji njemačke neaktivnosti nego njemačke moći. Njemačko društvo ima čvrste demokratske temelje. Pogledajte, primjerice, francuske predsjedničke izbore i vidjet ćete koliko je ljudi na njima glasalo za krajnju ljevicu i krajnju desnicu. U Njemačkoj je ekstremni AfD, pak, marginalna stranka. Njemačka je vrlo stabilno društvo i nema straha da bi Njemačka mogla zloupotrebiti svoju vojsku", uvjerava Stefan Lehne.
Ruska invazija je ponovno aktivirala i veći interes u Bruxellesu za zapadni Balkan. Ima i glasova koji smatraju da zemlje jugoistočno od Hrvatske treba što prije primiti u EU i tako ih osloboditi opasnosti od destabilizacije ruskim upletanjem.
Proširenje Europske unije na zapadni Balkan
Lehne podsjeća da je na zapadnom Balkanu važna prisutnost NATO-a.
"Većina zemalja na zapadnom Balkanu su članice NATO-a, s iznimkom Srbije i Bosne i Hercegovine. To bi trebalo garantirati određenu sigurnosnu stabilnost u regiji", kaže.
No što je s proširenjem Europske unije?
"Problem je u EU. Ona je obećala državama zapadnog Balkana proširenje, koje je u međuvremenu zaboravljeno. Dogodile su se druge krize koje su sve to gurnule u drugi plan. Europska unija je izgubila fokus, a imamo i neke države iz regije koje zapravo ne žele postati članice", odgovara Lehne.
Ističe da je potrebna nova energija u procesu proširenja i da taj proces treba biti učinkovitiji.
"Zemljama koje doista žele ući u EU treba dati veću novčanu pomoć kako bi uopće mogle provesti reforme koje ih onda kvalificiraju za članstvo. Proces proširenja EU na zapadni Balkan mora ponovno postati uvjerljiv", apelira Lehne.
Pohvale za Europsku komisiju
Pitali smo Lehnea kako ocjenjuje trenutno vodstvo Europske unije.
To su predsjednica Komisije Ursula von der Leyen, predsjednik Europskog vijeća Charles Michel - kojeg s Andrejem Plenkovićem veže blisko prijateljstvo - te Josep Borrell, predstavnik EU za vanjsku politiku.
"Glavne uloge u trenutnoj situaciji i dalje igraju lideri najvećih članice Unije. Sjetite se da je s Putinom najviše pregovarao francuski predsjednik Emmanuel Macron. Ursula von der Leyen, Charles Michel i Josep Borrell nemaju što tražiti u Moskvi", kaže on.
"No moram reći da je Komisija odigrala veliku ulogu, naročito u vezi sankcija Rusiji. Oni su uspjeli pomiriti različite interese država članica i prezentirati zajedničke pakete sankcija. U tom smislu imam pohvale za Komisiju", smatra Lehne, koji dodaje da su Michel i Borrell mnogo manje važni igrači od Von der Leyen i da od njih nitko nema velika očekivanja.
"Njih dvojica nisu na tom nivou da od njih itko očekuje pokretanje važnih poteza. Michel ne može ništa ispregovarati s Putinom, kao ni Borrell", smatra ovaj analitičar.
Ekonomske posljedice rata u Europi
Na kraju razgovora s Lehneom zanimalo nas je očekuje li da će rat Rusije i Ukrajine dugo trajati i kako će to onda utjecati na EU.
"Nismo sada u Drugom svjetskom ratu. Ni Rusija ni Ukrajina nemaju kapaciteta voditi višegodišnji rat. Vjerojatnije je da ćemo doći do jednog primirja nakon još nekoliko tjedana. Ali to primirje neće predstavljati kraj rata. Neće biti dogovora o teritorijama ni o ratnoj odšteti. Sve to će ostati kontroverzno i rat će moći započeti u svakom trenutku", smatra Lehne.
"Najvjerojatniji je scenarij da nećemo uskoro imati mir između Rusije i Ukrajine, ali ni da se neće stalno ratovati", kaže.
Njega naročito zabrinjavaju ekonomske posljedice ovog rata u Europi.
"Poskupljenje cijena hrane, cijene energenata… To me zabrinjava. Socijalne i ekonomske posljedice rata u Ukrajini mogle bi biti najveći izazov za EU. Tu se mogu ponovno rasplamsati nacionalni egoizmi i nerealna očekivanja od Europske unije. Dakle, brinem se zbog takvih posljedica rata", zaključuje Lehne.
Avenija Republike Hrvatske u Europskom parlamentu
Index je o promjenama u EU razgovarao i s dugogodišnjim hrvatskim eurozastupnikom Toninom Piculom, koji nas je primio u svojem uredu u Europskom parlamentu u Bruxellesu.
Piculin ured se nalazi u hodniku na kojemu visi i ploča s natpisom "Avenija Republike Hrvatske" jer u njemu mnogi hrvatski eurozastupnici imaju svoje kancelarije. Picula kaže da je taj dekor zasluga kolege Freda Matića.
Na početku našeg razgovora Picula podsjeća da je "bio među onima koji su upozoravali da postoji velika vjerojatnost da se dogodi invazija Rusije na Ukrajinu".
"Putin je davno spremao tu akciju protiv Ukrajine", smatra Picula, koji kaže da taj događaj ne treba analizirati izolirano. Nakon toga je uslijedilo Piculino desetominutno izlaganje u kojem je, između ostaloga, Putina opisao kao "diktatora", podsjetio na ranije Putinove ratove, ali i slabost SAD-a koja se pokazala kod povlačenja iz Afganistana.
"Ovo je Putinu bila zadnja prilika da zaokruži svoj geopolitički projekt"
"Putin je ukazao na slabost Europske unije kao i na njenu pohlepu kada je riječ o jeftinim energentima", naglasio je Picula. Istaknuo je i da je u svemu bila ključna politika Njemačke, utjelovljena u plinovodu Sjeverni tok 2, na koji su mnogi upozoravali kao na problematičan godinama prije invazije na Ukrajinu. Taj projekt nije prekinula ni Putinova aneksija Krima.
"Putin je 70-godišnjak, ovo mu je bio zadnji trenutak da realizira svoj geopolitički projekt. On želi da obnova utjecaja Ruske Federacije bude najvažnija geopolitička činjenica 21. stoljeća", kaže Picula, te dodaje da je "Ukrajina bila zadnji dio te slagalice".
"Putin je smatrao da EU nije faktor. Da je payer, a nije player. Da EU puno više mijese geopolitičke okolnosti nego što ih ona stvara. I nije baš u krivu", smatra ovaj eurozastupnik.
Posjet Mariupolju mjesec dana prije početka invazije
Picula podsjeća da je koncem siječnja kao eurozastupnik bio četiri dana u posjetu Ukrajini te da je boravio i u Mariupolju. Na zidu njegova ureda visi i kalendar za 2022. godinu koji je dobio na poklon od upravnika mariupoljske luke, koji podsjeća na stare socijalističke kalendare iz Jugoslavije na kojima se dani i mjeseci kombiniraju s fotografijama industrijske modernizacije.
"U Kijevu smo se kao europarlamentarci sastali sa svima iz političkog vrha Ukrajine osim s predsjednikom Zelenskim. Nakon toga smo otišli u Zaporožje, a ključni je dio puta bio odlazak u Mariupolj. Ta luka je postala simbol ukrajinskog otpora jer su već osvojeni Mariupolj uspjeli vratiti 2014. Bilo je jasno da će Mariupolj, ako se nešto dogodi, biti jedna od glavnih meta", prisjeća se Picula.
Potom je pokazao fotografije mariupoljske luke na kalendaru na zidu i rekao: "Sve što vidimo na ovom kalendaru više ne postoji. Uništeno je."
"Ukrajinci su teško prebacivali preko usta da će doći do rata, ali osjećala se takva atmosfera. Mariupolj smo napustili osjećajući da ti ljudi znaju za opasnost, ali to nisu željeli verbalizirati", dodaje.
"U roku od tjedana dana su pali mnogi tabui"
Vraćamo se opet u Bruxelles, u kojem sjedimo, te pitamo Piculu što je to invazija Rusije na Ukrajinu promijenila u djelovanju europskih institucija. Picula je bio zadužen u svojoj parlamentarnoj grupi Socijalista i demokrata (S&D) za nacrt njihove prve reakcije na invaziju.
"U roku od tjedan dana su pali mnogi tabui. U našoj frakciji je, primjerice, jaka skupina socijaldemokrata iz Njemačke. Oni su godinama pokazivali izuzetan otpor osudi Rusije, oštro su reagirali na propitivanje Sjevernog toka 2 i zastupali su jedan radikalni pacifizam. Sada smo imali priliku za posve drugačije razradu tih tema. Njemačkim kolegama iz frakcije nije bilo lako, ali sada nisu imali kamo, vidjeli su da su ostali u manjini. Napad na Ukrajinu je sve promijenio, on je ugrozio i Europsku uniju", navodi Picula.
"Stvari su se brzo počele mijenjati, gotovo nevjerojatno brzo za tromi sustav poput Europske unije", smatra Picula.
Ističe da njegovi kolege iz baltičkih zemalja "nisu akademski gledali na napad Rusije na Ukrajinu jer su i sami ugroženi". Putinova invazija je ubrzala ono što je započelo u pandemiji koronavirusa, a to je da EU treba ipak bolje integrirati.
Dobra reakcija Europske komisije
"Sada imamo činjenicu da EU kupuje oružje i šalje ga jednoj od strana u ratu. To je prije dvije godine bilo nezamislivo", kaže Picula i ističe da je jedan od ključnih momenata u toj promjeni bio govor njemačkog kancelara Olafa Scholza u Bundestagu, u kojem je najavio velika ulaganja u njemačku vojsku i korjenitu promjenu politike prema Rusiji.
Picula upozorava da sada već počinjemo osjećati ekonomske posljedice rata i da one mogu "erodirati podršku Ukrajini" unutar Europske unije.
"To će biti ozbiljan test za europske institucije i nacionalne vlade", predviđa.
Ovaj eurozastupnik kaže da je bio skeptičan prema sposobnosti Europske komisije da reagira na aktualnu situaciju, naročito jer je zakazala kada je počela pandemija koronavirusa.
"Treba biti iskren i reći da je ova Komisija pokazala interes da djeluje. Također, nijedna Komisija nije raspolagala s ovoliko novca kao ova. Komisija je brzo reagirala na invaziju i učinila mnogo na tome da EU jedinstveno reagira na ruski napad", smatra Picula.
"Mi smo već uključeni u taj rat"
Naravno, opet smo došli do teme Njemačke. Picula kaže da su se sami doveli u situaciju ovisnosti o ruskom plinu.
"Njemačka se mora emancipirati, a ne da Rusija preko nje ucjenjuje cijelu Europsku uniju. Putin takvu količinu plina i nafte koju prodaje Njemačkoj ne može preko noći samo tako prodavati nekom drugom, pa ni Kini", smatra.
Na kraju razgovora s Piculom pokušali smo se baviti predviđanjem budućnosti. Primjerice, što ako rat bude trajao četiri godine, hoće li EU sve to jednostavno početi ignorirati?
"Sumnjam u to jer mi smo već zapravo uključeni u taj rat. To je sada globalni sigurnosni problem, koji trese fundamente međunarodnih institucija, uključujući i EU", kaže Picula.
"Ovog trenutka se ne možemo vezati za jedno pojedinačno rješenje rata u Ukrajini. Ne možemo vršiti pritisak na Ukrajinu da se odrekne dijela svojeg teritorija. Vjerojatno će Ukrajina morati na kraju pristati na nekakav neutralni status, ali s mnogo jačim garancijama nego kada je 1994. odustala od svojeg nuklearnog oružja", dodaje.
Picula nas ispraća s podsjećanjem da u Rusiji sve ovisi o Putinu i da se autokracije lako raspadnu nakon što izgube svojeg snažnog lidera.
Plenković ima dobru reputaciju u Bruxellesu, Šuicu smatraju nedoraslom
Što se tiče reputacije hrvatskog premijera Andreja Plenkovića u Bruxellesu, svi s kojima je razgovarao potpisnik ovog članka kažu da Plenković ima odlične odnose s čelnim ljudima europskih institucija i da ga se percipira kao važnog igrača u Europskoj pučkoj stranci.
Hrvatska predstavnica u Europskoj komisiji Dubravka Šuica, koja vodi važan resor za demografiju i demokraciju te je i potpredsjednica EK, nije, pak, nikoga impresionirala niti je smatraju politički relevantnom.
O tome kakav dojam mogu ostaviti predstavnici HDZ-a u Bruxellesu osobno se uvjerio i ovaj novinar.
Bliski susret s mladim HDZ-ovcima
Sjedio sam na terasi svojeg hotela u Bruxellesu i bavio se svojim poslom kada je u mojoj blizini sjela skupina mladih i počela glasno pričati. Pričali su o tome kako je "strašno što Imbex radi novom ministru Filipoviću", da to "nije novinarstvo, već propaganda". Jedan od njih je naglasio da Index o Filipoviću piše "po nalogu Sorosa" i dodao da ga "nitko ne može uvjeriti da nije tako".
S obzirom na to koliko su bili glasni, nisam mogao ne čuti što govore - razgovor su nastavili na temu koji je Mercedes najbolje voziti i o tome kako su išli u striptiz-klub - pa sam brzo pomislio da su ovo sigurno neki iz Mladeži HDZ-a. Na to nije ukazivala samo banalnost i vulgarnost njihove međusobne komunikacije, ordinarni seksizam koji su iskazivali i štreberski stil odijevanja već i glupost koja je isijavala iz njihovih samozadovoljnih lica.
Onda je uslijedio najluđi moment ovog događaja: jedan od mladih HDZ-ovaca me prepoznao kao novinara Indexa pa su me odlučili pokušati uvjeriti da su oni zapravo SDP-ovci. No nakon jednostavne provjere utvrdio sam da su oni u istom hotelu boravili kao gosti jednog HDZ-ovog eurozastupnika.
Tako se i tog dana u Bruxellesu nehotice pokazalo kakvi su HDZ-ovci: opsjednuti materijalnim, širitelji gluposti i teorija zavjere te, naravno, lažljivci.
Zaključak ove teme nameće se sam po sebi: ruska je invazija uspjela promijeniti Europsku uniju, ali nije uspjela promijeniti HDZ. Neke stvari su jednostavno nepopravljive.