Ipodručja najvećeg zagađenja zraka u svijetu

UZ POMOĆ podataka prikupljenih satelitom, istraživači iz američkog Nacionalnog centra za atmosferska istraživanja (NCAR) identificirali su područja s najvećom koncentracijom tvari koje zagađuju zrak.

Rezultati istraživanja predstavljeni su prošlog tjedna na jesenskoj konferenciji Američkoga društva geofizičara u San Franciscu, ističe se u priopćenju NCAR-a.

Uz pomoć podataka prikupljenih satelitima NASA-e i Europske svemirske agencije znanstvenici su uspjeli izmjeriti atmosfersku razinu tri vrste zagađivača koji utječu na ljudsko zdravlje: ugljičnog dioksida, dušikovog dioksida i aerosola.

Otkrili su iznimno visoku koncentraciju svih triju vrsta zagađivača iznad istočnog dijela SAD-a, zapadne i južne Europe te istočne Kine, odnosno iznad područja s najjačom industrijom.

Steven Massie, atmosferski kemičar iz NCAR-a, istaknuo je da su takve satelitske snimke zagađenja važno sredstvo poboljšanja kvalitete zraka.

´Poboljšanje kvalitete takvih satelitskih snimki pružit će međunarodnoj zajednici mogućnost proučavanja zagađenja na globalnoj razini i tehničke mogućnosti praćenja emisija u svakoj zemlji´, dodao je.

Emisija zagađivača varira ovisno o godišnjem dobu. U istočnoj Kini, na primjer, emisija dušikovog dioksida povećava se tijekom zime, dok je ljeti posebno visoka razina aerosola zbog industrijskih aktivnosti i vjetrova koji donose prašinu iz pustinje Gobi i drugih zapadnih pustinja. Kad se nađu u zraku zagađivači često putuju na istok i pogoršavaju kvalitetu zraka i u okolnim područjima.

Dušikov dioksid i ugljični monoksid uglavnom ispuštaju industrijski pogoni i automobili. Dušikov dioksid uzrokuje stvaranje smoga i može nadražiti pluća, dok visoka razina ugljičnog monoksida ima niz zdravstvenih nuspojava, pogotovo kod osoba koje boluju od kardiovaskularnih bolesti.

Aerosoli, odnosno mikroskopske čestice u zraku, mogu uzrokovati bolesti dišnog sustava, kao i smanjiti vidljivost i uzrokovati štetu na fasadama zgrada. Oni su povezani i s industrijskom aktivnošću i prirodnim izvorima poput pustinjske prašine i šumskih požara.

Prijašnja istraživanja pokazala su da su visoke koncentracije aerosola iznad neindustrijskih područja u Africi, zapadnoj Kini i istočnom Sibiru posljedica pustinjskih oluja, požara te paljenja vegetacije u poljoprivredi i zagrijavanja kuća.

Pročitajte više