Nešto manje od četvrtine građana (23 posto) koji su se izjasnili da bi dali potporu određenim strankama naveli su da su to HDZ, HNS, HSS i SDP.
Kada je riječ o konkretnim osobama, među njih gotovo četrdeset, samo pet ih je dobilo potporu više od pet posto birača, a to su Stjepan Mesić, Ivo Sanader, Ivica Račan, Zlatko Tomčić i Vesna Pusić.
Na anketni upit što bi željeli birati na izborima, najveći broj ispitanika izjasnio se za biranje stranaka i osoba (37 posto), za biranje osoba 23 (posto), a za biranje stranaka (četiri posto). Njih 36 posto nije znalo odgovoriti na to pitanje, što pokazuje da više od trećine ne zna kakav izborni sustav želi, navodi se u priopćenju.
Kada bi izbori bili već sutra za točno određenu stranku opredijelilo bi se 23 posto birača, a njih 26 posto nije još odlučilo.
Na izbore ne misli izaći 23 posto, a 28 posto ih nije znalo odgovoriti na to pitanje.
Prema tim podacima 54 posto građana nije opredijeljeno (nisu odlučili ili ne znaju za koga bi glasovali), a takvih je najviše u Istri (70 posto), Primorju i Gorskom Kotaru, odnosno 61 posto u naseljima do 10 tisuća stanovnika, te 60 posto u dobnoj skupini od 35 do 44 godine starosti.
Među stanovništvom koje ne misli ići na izbore (23 posto) posebno se ističu građani Slavonije, te Like, Korduna, Banovine (oko 27 posto), građani u naseljima do 100 tisuća stanovnika (29 posto), nezaposleni, studenti (po 30 posto), kao i oni čija kućanstva imaju najniža primanja (31 posto).
Upitani za koju bi se osobu opredijelili da su izbori već sutra, za točno određenu osobu glasovalo bi 18 posto birača, neodlučnih je 29 posto, ne misli ići na izbore 23 posto, dok 31 posto nije znalo odgovoriti na to pitanje.
Čak 60 posto građana nema viziju za koju bi osobu glasovali pokazuju podaci ankete Gfk - Centra za tržišna istraživanja.