Italija i Poljska postaju kritične točke europske ekonomije

Foto: 123rf

KRAJ godine uvijek je prilika za zbrajanje dobrih i loših poteza i politika, ali nadolazeći mjeseci posebno će biti izazovni za dvije europske države – Italiju i Poljsku. Sve su oči bile uprte u tijek glasovanja na referendumu u Italiji, a slijedi im i rekapitalizacija banke Monte Paschi, poručuje Christopher Dembik, rukovoditelj makro analiza u Saxo banci.

Italija već 20 godina vegetira

"Talijansko gospodarstvo bit će svakako obavijeno velom negativnih predviđanja za sljedeću godinu. No, poprilično je ograničen rizik od širenja 'zaraze' političkom i bankovnom nestabilnosti na ostale europske zemlje. Prvenstveno jer su se talijanski nenaplativi krediti, vrijedni oko 400 milijardi eura, posljednjih mjeseci stabilizirali što je pozitivan znak, a samo deset posto tog iznosa predstavlja stvarni neposredni rizik", pojašnjava C. Dembik i dodaje da Europska središnja banka (ECB) može intervenirati pokretanjem programa za stabilizaciju bankovnog sustava.

Pozitivno je i to, nabraja Dembik, da su niske kamatne stope do sada bile glavni razlog nesklonosti kupnje europskih bankarskih dionica, a s obzirom da, zbog većih očekivanja inflacije, prinosi državnih obveznica trenutno rastu, ulagači sad imaju dobar razlog za njihovu kupovinu.

"Talijanske banke samo su jedan u nizu njihovih problema, s obzirom da Italija više od 20 godina praktički vegetira. Iako je Matteo Renzi imao veliku podršku kad je preuzimao dužnost, nije uspio preokrenuti silazni ekonomski trend, pa se u posljednjih 15 godina BDP izražen u stalnim cijenama, nije ni najmanje povećao, a to je samo dodatno potaknulo populizam", smatra Dembik i dodaje da nema sumnje da će se problem bankarskog sektora riješiti, ali da će ti isti problemi prije ili poslije ponovno izbiti na površinu ako Italija ne uspije ostvariti veći rast.

Poljska je bila primjer razvoja, no smanjenje dobi za odlazak u mirovinu skupo će ih koštati

S druge strane, Poljska je dugo bila primjer ekonomskog razvoja, a odluka o smanjenju starosne granice za odlazak u mirovinu, sa 67 na 65 godina za muškarce i na 60 za žene, greška je koja bi je mogla skupo koštati. S obzirom da ta mjera nije obuhvaćena proračunom, povećanje oporezivanja je neizbježno, a to bi zauzvrat moglo oslabiti osobnu potrošnju koja je ujedno i glavni pokretač rasta. Osim toga, građevinski sektor već nekoliko mjeseci jako usporava, a ulaganja su neobično niska zbog spore integracije europskih fondova, napominje C. Dembik.

"Kao i ostale zemlje središnje i istočne Europe koje imaju sporiji rast BDP-a, Poljska tu fazu smatra kratkotrajnom, a s obzirom da svi pokazatelji ekonomskog povjerenja, osim onog povjerenja potrošača, stagniraju ili su u blagom padu kao što je slučaj s industrijskim povjerenjem, mali su izgledi da će ta faza biti kratkotrajna", ističe Dembik.

Poljska ekonomija je usred usporavanja i postaje sve izglednije da je ovogodišnji cilj poljske Vlade, postavljen na rast od 3,4 posto, samo puka želja, dok se ovogodišnji rast BDP-a od oko tri posto čini mnogo vjerojatnijim, poručuje ekonomski analitičar Saxo banke i zaključuje da u uvjetima u kojima se Poljska trenutno nalazi, Poljska središnja banka još neko vrijeme neće moći podizati kamatne stope, jer ako se trenutno usporavanje nastavi, a moguće je da hoće, guverner Glapinski će biti primoran razmišljati o suprotnom - smanjivanju kamatnih stopa u 2017. godini.