Oko 340 milijuna Europljana s pravom glasa moći će birati između 14,600 kandidata za 732 zastupnička mjesta.
Novi saziv parlamenta djelovat će prema odredbama sporazuma iz Nice, koji je stupio na snagu 1. veljače 2003. godine, a svoj bi mandat mogao dovršiti prema odredbama prvog europskog ustava, koji bi, kako se očekuje, mogao biti dogovoren još ovoga mjeseca. Sporazum iz Nice dao je, u odnosu na ranije sporazume, veće ovlasti Europskom parlamentu. Prema tom sporazumu, Parlament s 25 EU-članica imat će 732 zastupnika, a ulaskom Bugarske i Rumunjske, kojima je ulazak obećan 2007. taj bi se broj povećao na 786.
Europski parlament je jedina europska institucija izabrana na neposrednim europskim izborima, koji su prvi put održani 1979. godine. Njegova je uloga postupno rasla, čime se izbjeglo da EU bude samo stvar nacionalnih vlada.
Europski parlament nadzire rad Europske komisije. Na početku svoga mandata eurozastupnici prihvaćaju ili odbacuju predsjednika Komisije kojeg su izabrale zemlje članice. Eurozastupnici također mogu srušiti Komisiju izglasavanjem nepovjerenja. Godine 1999. Parlament je natjerao Komisiju predsjednika Jacquesa Santera na ostavku, zbog otpužbi za nepotizam.
Na zakonodavnom planu, Parlament od Maastrichtskog sporazuma 1992. godine ima pravo suodlučivanja, zajedno s Vijećem ministara, u niz važnih područja poput unutarnjeg tržišta, slobodnog kretanja radne snage, okolišu, transeuropskim prometnim mrežama, zdravstvu ili zaštiti potrošača.
Parlament je također zajedno s Vijećem ministara odgovoran za donošenje proračuna EU-a (100 milijardi eura godišnje), ali na najveći dio proračunskih rashoda - poljoprivredu i regionalnu politiku, nema nikakvog utjecaja. Eurozastupnici odobravaju međunarodne sporazume koje Unija sklopi s trećim zemljama.
Eurozastupnici nemaju nikakva utjecaja na politiku azila i imigracije, pravosudnu suradnju u građanskom i kaznenom pravu te na policijsku suradnju. Na vanjskopolitičkom planu Europski parlament može izglasavati rezolucije, koje nikoga na ništa ne obvezuju.
Prema nacrtu ustava, što ga je izradila Konvencija o budućnosti Europe, Parlament bi dobio ovlasti suodlučivanja u nekim područjima na koja sada nema nikakva utjecaja. Prema tom nacrtu, eurozastupnici bi birali predsjednika Komisije na prijedlog zemalja članica, koje bi morale "uzimati u obzir" stranački sastav Parlamenta.
Dosadašnji saziv parlamenta imao je 626 zastupnika. U parlamentu je djelovalo osam klubova zastupnika. Najviše zastupnika (232) ima Europska pučka stranka, koja okuplja demokršćanske, konzervativne i narodnjačke stranke i koja će, prema anketama, ostati najjača i u novom sazivu Parlamenta.
U novom sazivu Parlamenta pravo na zastupnički klub imat će političke formacije od najmanje 16 zastupnika izabranih u najmanje pet zemalja članica EU-a.
Iako je riječ o europskim izborima, u predizbornom kampanjama u zemljama članicama dominiraju nacionalne teme. Općeeuropska pitanja poput europskog ustava, treba li se on potvrditi na referendumu, ili treba li Tursku primiti u članstvo, svugdje su sporedne teme zasjenjene domaćom politikom. U zemljama članicama, europski izbori se smatraju testom za vladajuće garniture. Prema istraživanjima javnog mišljenja većina vladajućih stranaka u zemljama članicama, bit će kažnjena na europskim izborima.
Na ovim izborima očekuje se najmanji odziv birača, od kada se održavaju europski izbori. Na prvim izravnim izborima 1979. glasovalo je 63 posto birača. Prema predizbornim anketama sada je samo 45 posto birača sigurno da će izići na izbore. Slab interes za izbore s građanima dosadašnjeg EU-a dijeli i stanovnici 10 novih zemalja članica, koji će prvi put moći glasovati na europskim izborima.
Prvi službeni rezultati izbora objavit će se u nedjelju navečer nakon što se zatvore birališta u svim zemljama članicama, kako bi se izbjeglo da rezultati u jednoj zemlji utječu na rezultate u drugoj. Međutim, to ne isključuje pravo medija da objavljuju istraživanja provedena po izlasku s birališta, koja skoro uvijek manje ili više odgovoraju konačnim rezultatima.