Je li normalno da državna administracija troši više nego što ima?

Foto: Hina

HRVATSKA je trenutno dužna oko 300 milijardi kuna. Taj dug je nastao tako što je državna administracija svake godine - čak i u vrijeme pada ekonomije - trošila više nego što su iznosili njeni prihodi, dugove će plaćati naša djeca, unuci i praunuci, a takva praksa nastavit će se i u godinama koje slijede.

Svake godine stvaraju minus koji se pokriva zaduživanjem

Danas je na sjednici Vlade predstavljen dokument pod naslovom "Smjernice ekonomske i fiskalne politike za razdoblje 2018. do 2020." iz kojeg su vidljivi planovi prihoda i rashoda proračuna za sljedeće tri godine.

Iako državna administracijama građanima pruža katastrofalno loše usluge, njena potrošnja konstantno raste.

Da se ne vraćamo previše u prošlost, dovoljno je pogledati podatke za prošlu godinu, i usporediti ih s projekcijama za 2020. godinu. Ukupni rashodi proračuna 2016. godine su iznosili 120,2 milijarde kuna, ove godine planirani su na 128,4 milijarde kuna, da bi 2020. trebali porast na čak 136,6 milijardi kuna.



Prihodi su znatno manji pa su prošle godine iznosili 116,8 milijardi kuna, što je stvorilo manjak od oko 3,4 milijarde kuna, ove godine prihodi su planirani na 121,5 milijardi kuna što stvara minus od 6,8 milijardi kuna, a tek bi 2020. trebalo doći do poravnanja prihoda i rashoda, ali to je tek "obećanje" koje je prosječnom hrvatskom političaru lako staviti u tablicu, a mnogo teže ispuniti.

Javni dug "zabetoniran" na 290 milijardi kuna

Što se tiče javnog duga, iako na priloženom grafu Vlada predviđa njegov pad, kada je prikazan kao postotak BDP-a, u apsolutnom iznosu čvrsto je "zabetoniran" iznad 290 milijardi kuna. S obzirom na krhkost hrvatske ekonomije, koja uglavnom ovisi o "suncu i moru", odnosno turističkim prihodima, svaki poremećaj koji bi ugrozio turističku sezonu, ponovno bi doveo do pada BDP-a.