U razgovoru za Hinu u povodu nedavno provedenoga ljetnog razredbenog ispita i upisa koji na nekim visokoškolskim ustanova toga najvećeg hrvatskog sveučilišta još nisu završeni, prorektor Jerolimov osvrnuo se i na pitanje studentskih školarina.
S tim u vez, napomenuo je da trebamo biti svjesni da, kad govorimo o kategoriji redovitih studenata za osobne potrebe, odnosno onih koji sami plaćaju studij a ne studiraju uz potporu Ministarstva znanosti, obrazovana i športa, zapravo dio tih troškova snosi nadležno ministarstvo.
Ako pak uzmemo u obzir činjenicu da je često razlika na "rang listi" između kandidata koji su ostvarili pravo na redovito studiranje uz potporu Ministarstva i onih koji sami trebaju platiti školarinu tek nekoliko bodova, onda je, smatra Jerolimov, potpuno opravdano pitanje s kojim pravom mi kao društvo dopuštamo da to bude tako.
Osim toga, istaknuo je, treba jasno reći da su te "rang liste" zapravo upitne iz različitih razloga, među kojima je i pitanje kvalitete srednjih škola, odnosno svjedodžba koje po završetku dobivaju učenici tih škola.
Zato bi se, rekao je Jerolimov, trebalo jasno odrediti prema školarinama, odnosno trebaju li ih plaćati svi ili nitko.
Ako školarine ne bi plaćali studenti to bi pak značilo da u tom slučaju država treba osigurati novčana sredstva za studiranje, ili ako se utvrditi da bi svi studenti bez izuzetka trebali plaćati školarine, u oba bi slučaja, i bez obzira na to tko plaća, iznos školarina trebao biti realan.
Ali, ustvrdio je Jerolimov, iznos takvih realnih školarina trebao bi biti barem nekoliko puta veći od sadašnjih i, naravno, ovisio bi o vrsti studija.
U slučaju pretpostavke da država, primjerice, može platiti polovinu iznosa realnih školarina, drugu polovinu snosili bi studenti. Tad bi se pak, dodao je, trebala jasno utvrditi upisna politika i sustav stimuliranja studenata u skladu s potrebama društva.
Kad je riječ o studiranju za stjecanje zvanja koja jamče "sigurno mjesto" na listi nezaposlenih , Jerolimov smatra da bi tu trebalo primijeniti nepoticajnu metodu - odnosno povećati školarinu, dok bi, suprotno tomu, trebalo poticati studiranje za zvanja kojih u nas nedostaje.
S tim u vezi, ustvrdio je prorektor za nastavu i studente zagrebačkoga Sveučilišta Vjekoslav Jerolimov, veliku bi pozornost trebalo posvetiti vraćanju digniteta nastavničkim zvanjima budući da su ona u našem društvu podcijenjena, bez obzira na ozbiljne i zahtjevne zadaće s kojima su nastavnici suočeni.