Jupiterov mjesec Amalthea vjerojatno je skup objekata

SEDMOGODIŠNJA misija letjelice Galileo donijela je još jedno iznenađenje kad je otkriven Jupiterov unutrašnji mjesec Amalthea, koji ima vrlo malu gustoću i za koji se pretpostavlja da je zapravo skup objekata prepun rupa, ističe se u NASA-inu priopćenju.

´Gustoća mjeseca neočekivano je mala´, kazao je dr. John D. Anderson, astronom NASA-ina laboratorija Jet Propulsion (JPL) u Pasadeni, ´pa se čini da je Amalthea zapravo skup kamenja´.

Prazan prostor između dijelova materije zauzima više ukupnog volumena mjeseca nego sama materija, koja također nije dovoljno gusta da bi potvrdila neke teorije o podrijetlu Jupiterovih mjeseca. ´Sad se čini da se Amalthea uglavnom sastoji od kamenja i nešto leda, umjesto gušće mješavine kamenja i željeza´, kazao je član laboratorija JPL dr. Torrence Johnson, koji radi na projektu Galileo.

Ovaj crveni Jupiterov mjesec dugačak je oko 270 i širok oko 135 kilometara. Anderson i njegovi kolege procjenjuju Amaltheinu masu uz pomoć gravitacijskog djelovanja na Galileo kad je letjelica prošla kraj mjeseca na udaljenosti od oko 160 kilometara 5. studenoga, a dr. Peter Thomas sa sveučilišta Cornell izračunao je njegov volumen pomoću prijašnjih Galileovih snimki.

Ukupna gustoća Amalthee slična je gustoći leda, objavio je Anderson u nedjelju na jesenskoj konferenciji Američkoga društva geofizičara u San Franciscu, no glavni sastojak mjeseca zasigurno nije led. Nejednak oblik i mala gustoća Amalthee pokazuju da je mjesec bio razlomljen u mnogo komada koji su se našli zajedno zahvaljujući međusobnoj gravitaciji, s time da je među komadima ostao prazan prostor.

´Ovo otkriće podržava ideju da su unutrašnji Jupiterovi mjeseci prošli intenzivno bombardiranje i raspad. Amalthea se prvobitno možda oformila kao jedan komad, ali se nakon toga u raznim sudarima raspala na mnogo komada´, kazao je Johnson.

Amalthea nema dovoljno mase kako bi postala sferično kompaktno tijelo poput Zemljina mjeseca ili četiri najveća Jupiterova mjeseca. Gustoća koja je procijenjena na temelju snimaka letjelice Galileo, toliko je iznenađujuće mala da su čak i kompaktni dijelovi Amalthee manje gustoće od mjeseca Io, većeg mjeseca koji se nalazi u dvostruko daljoj orbiti Jupitera.

Prema jednom modelu nastanka Jupiterovih mjeseca, oni koji su bliži planetu sastavljeni su od gušćeg materijala od onih koji su udaljeniji. Četiri veća Jupiterova mjeseca potvrđuju model, a Io, koji je najbliži planeti, ujedno je i najgušći, sastavljen uglavnom od kamena i željeza. Najnovije otkriće, međutim, pokazuje da su Amaltheini kompaktni dijelovi, iako je sastavljena uglavnom od praznina, manje gustoće od Ia.

Prolijetanje Galilea kraj Amalthee dovelo je letjelicu najbliže Jupiteru otkad se našla u njegovoj orbiti 7. prosinca 1995. godine. Svoju bi misiju Galileo, koji će uskoro ostati bez goriva, trebao završiti sudarom s Jupiterom 21. rujna 2003. godine.