"Vlažnije i toplije vrijeme znače da će vjerojatno biti više bakterija nego obično te da su izgledi za njihovo širenje na ljude veći", rekao je Stenseth.
Skupina znanstvenika koju financira Europska unija upravo je završila s analizom podataka iz Kazahstana iz razdoblja SSSR-a koji pokazuju vezu između toplijeg vremena i pojave kuge.
Ova je analiza važna stoga što do sada nije bilo jasno jesu li topliji vremenski uvjeti potaknuli širenje bakterije, buha i štakora ili ih ono ubija, rekao je Stenseth. Bakteriju kuge najčešće prenose buhe na štakorima.
"No ako vrijeme postane pretoplo ono ubija buhe i štakore", rekao je Stenseth.
Kuga, koju uzrokuje zarazna, agresivna i mutirajuća bakterija Yersinia Pestis, periodički se pojavljuje u Kazahstanu i drugim zemljama središnje Azije a po svijetu je stoljećima prenose buhe na štakorima, pticama i u odjeći.
"Ako je liječite antibioticima u prvih nekoliko dana vjerojatno će liječenje biti uspješno, no ako je pustite duže postoji 60 posto izgleda da bolest završi smrću", rekao je Stenseth.
U 14. stoljeću kuga je ubila oko 34 milijuna ljudi a neki znanstvenici vjeruju da se pojavljivala u svakoj generaciji, kao, primjerice za velike epidemije u Londonu 1665-66. godine.
"Nakon 1855. godine, kada se kuga ponovno pojavila, opet su vladali slični vremenski uvjeti", kaže Stenseth.
Znanstvenici još uvijek nisu sasvim sigurni zašto kuga potiče iz središnje Azije. Kuga se širila po cijelom svijetu, uključujući i nedavno u istočnu Afriku, zahvaljujući barem jednim dijelom i pticama.
"Mnoge, mnoge ptičje vrste šire bakterije s jednog na drugo mjesto, s jednog glodavca na drugog, prenoseći buhe", rekao je Stenseth i dodao da "nije upitno da bakteriju šire ptice no još nije jasno koliko je važan njihov sveukupni doprinos širenju".
Za razliku od virusa ptičje gripe, koji ubija domaću perad, buhe koje nose bakteriju kuge ne štete pticama koje ih prenose.