Negativni trendovi klimatskih promjena kao globalni fenomen imaju sve veći utjecaj na održivi razvoj pojedinih područja i traže brze odgovore, istaknuto je konferenciji "Klimatske promjene i vodoopskrba Istre" koja je danas počela u Puli.
Konferenciju zajednički organiziraju Hrvatski inženjerski savez, Slovenski inženjerski savez i Istarska županija. Cilj je okupiti vodeće znanstvenike, stručnjake i predstavnike realnog sektora kako bi iznijeli problematiku vodoopskrbe istarskog poluotoka, koja predstavlja problem izvan granica Republike Hrvatske i time zahvaća Sloveniju i Italiju.
Istarski župan: Klima ne poznaje ljudske granice, kao ni priroda i zato moramo svi zajedno djelovati
"Kad govorimo o vodoopskrbi u Istarskoj županiji, možemo biti zadovoljni s postotkom vodoficiranosti, gdje smo pri samom vrhu na razini Europe. Kad govorimo, pak, o samoj vodovodnoj mreži u Istarskoj županiji, onda su gubitci opet primjeri dobre prakse kad se uspoređujemo s ostalima u Europi, jer su oni dosta niski", rekao je istarski župan Boris Miletić.
"Klima ne poznaje ljudske granice, kao ni priroda i zato moramo svi zajedno djelovati", dodao je. Miletić kaže da u Istarskoj županiji rade na izmjenama županijskog Prostornog plana kako bi omogućili puno veće korištenje obnovljivih izvora energije, u prvome redu energije iz sunca, a želi se ispitati i potencijal vjetra offshore, tj. na moru.
Nacionalna strategija prilagodbe klimatskim promjenama
Prisutnima su se obratili i predsjednik Hrvatskog inženjerskog saveza Zdravko Jurčec i ravnateljica Uprave za klimatske aktivnosti u Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja Branka Pivčević Novak.
"Uprava je još 2016. pokrenula postupak izrade Nacionalne strategije prilagodbe klimatskim promjenama jer smo već tada vidjeli da nam treba jedan horizontalni okvir koji će usmjeriti sve naše napore u jačanju Hrvatske na klimatske promjene.
Strategija, usvojena u Hrvatskom saboru, temelji se na detaljnoj analizi utjecaja klimatskih promjena te predviđa kako će se klima za Hrvatsku mijenjati za razdoblje do 2040. i do 2070. godine", rekla je Pivčević Novak.
"Rezultati su pokazali da u sektorima vodnog gospodarstva, energetike, poljoprivrede, zdravstva, šumarstva, ribarstva i dr. ima puno mjera koje se mogu pokrenuti i poduzeti s ciljem jačanja otpornosti na klimatske promjene", istaknula je..
Na što će se sve osvrnuti istarski stručnjaci tijekom dvodnevne konferencije?
O važnosti konferencije i zajedničkog djelovanja govorili su i predsjednik Slovenskog inženjerskog saveza Andrej Kryžanowski, regionalni ministar zaštite okoliša, energije i održivog razvoja talijanske Autonomne regije Friuli-Venezia Giulia Fabio Scoccimarro i župan Općine Koper u ime općina slovenske Istre Piran, Izola, Koper, Ankaran Aleš Bržan.
Na dvodnevnoj Konferenciji istarski stručnjaci osvrnut će se na klimatske promjene u globalu, stanje vodnih resursa u Istarskoj županiji te mogućnost korištenja vode iz pročistača.