NA AZIJSKIM su burzama u ponedjeljak cijene dionica oštro pale jer se zbog širenja koronavirusa u svijetu i oštrog pada cijena nafte ulagači užurbano povlače iz rizičnijih investicija i novac sklanjaju u sigurnija utočišta, kao što su obveznice.
MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, bio je oko 7:00 sati u minusu 3,9 posto, što je njegov najveći dnevni pad od kraja 2015. godine.
Pritom je na Tokijskoj burzi Nikkei indeks potonuo gotovo 6 posto, dok su cijene dionica u Šangaju, Južnoj Koreji, Hong Kongu, Singapuru i Australiji skliznule između 2,9 i 7,4 posto.
Užurbano povlačenje ulagača iz rizičnijih investicija posljedica je oštrog pada cijena nafte i strahovanja ulagača od gospodarskih šteta zbog daljnjeg širenja koronavirusa u svijetu.
Naftni cjenovni rat
Saudijska Arabija zaprepastila je jutros tržišta odlukom o smanjenju svoje prodajne cijene nafte, s isporukom u travnju, za sve kupce za 6 do 8 dolara, čime je započela cjenovni rat s Rusijom.
Zbog toga je jutros cijena barela na londonskom tržištu potonula za više od 13,50 dolara ili oko 30 posto, na 31,74 dolara, dok je na američkom tržištu cijena barela skliznula 32 posto, na 27,85 dolara.
Tako oštar dnevni pad cijena 'crnog zlata' nije zabilježen još od siječnja 1991. godine, kada je započeo prvi Zaljevski rat i kada su cijene potonule 33 posto.
Drastičan pad cijena nafte na najniže razine od 2016. godine posljedica je odluke Saudijske Arabije, najvećeg svjetskog izvoznika nafte, da kazni Rusiju, drugog najvećeg svjetskog proizvođača nafte, koja u petak nije pristala na prijedlog OPEC-a o daljnjem smanjenju proizvodnje.
Organizacija zemalja-izvoznica nafte (OPEC) i njezini dojučerašnji saveznici, na čelu s Rusijom, dulje su se vrijeme pridržavali dogovora o smanjenju proizvodnje za 1,7 milijuna barela dnevno kako bi se podržale cijene nafte, koje su pod pritiskom zbog prevelike proizvodnje.
Dogovor OPEC-a i nezavisnih proizvođača istječe krajem ožujka, pa je u petak OPEC predložio da dodatno smanji proizvodnju za 1,5 milijuna barela dnevno do kraja ove godine, pri čemu bi zemlje izvan OPEC-a smanjile proizvodnju za dodatnih 500 tisuća barela dnevno.
No Rusija nije pristala na dodatno smanjenje nego je tražila da se ostane pri postojećem dogovoru o ograničavanju proizvodnje za 1,7 milijuna barela dnevno.
Kako OPEC nije pristao na to, ruski ministar energetike Aleksandar Novak rekao je u petak: "Od 1. travnja počinjemo s radom ne obazirući se na kvote ili smanjenja koja su bila na snazi ranije. Ali to ne znači da svaka država neće pratiti i analizirati kretanje na tržištu."
Zbog toga je jutros Saudijska Arabija smanjila prodajne cijene svoje nafte i poručila da će od 1. travnja povećati proizvodnju.
„Današnji pad cijena nafte predstavlja velik rizik za fiskalnu situaciju u većini zemalja proizvođača jer im, ako rat cijenama potraje, prijeti smanjenje proračuna i rast dugova”, kaže Helima Croft, direktorica u tvrtki RBC Capital Markets.
Koronavirus sve veći rizik po gospodarstva
Tržišta dionica su pod pritiskom i zbog daljnjeg širenja koronavirusa u svijetu. Broj zaraženih u više od 90 zemalja svijeta popeo se na više od 107.000, pri čemu se broj umrlih približava granici od 4.000.
U Italiji drastično raste broj mrtvih i zaraženih, pa je u nedjelju uvedena karantena u Lombardiji i drugim sjevernim regijama u nastojanju da se uspori širenje virusa.
To je samo jedan od primjera koji pokazuje da bi gospodarske štete od koronavirusa mogle biti veće nego što se još nedavno očekivalo.
Zbog toga se danas očekuje i oštar pad cijena dionica na europskim burzama. Terminski STOXXX indeks 50 vodećih europskih dionica trenutno je u minusu gotovo 6, a londonski FTSE indeks 6,8 posto.
I Wall Streetu, najvećoj svjetskoj burzi, prijeti oštar pad, s obzirom na to da je trenutno terminski S&P 500 indeks na gubitku 4,9 posto.
Ulagači se povlače iz rizičnijih ulaganja i utočište za svoj novac traže u sigurnijim investicijama, kao što su državne obveznice. No smanjuju se i prinosi na njih.
„Neugodna je istina za mnoge ulagače da se nemaju gdje sakriti. Ako gledate tradicionalne manje rizične ili nerizične investicije, vidjet ćete da su već sada vrlo skupe”, kaže Bill Maldonado, direktor u tvrtki HSBC Global Asset Management.
Dolar pao, japanski jen i euro ojačali
U takvoj je situaciji na valutnim tržištima američki dolar oslabio, dok jačaju valute koje se smatraju sigurnijim utočištem za kapital u nesigurna vremena, kao što je japanski jen.
Dolarov indeks, koji prati kretanje američke prema šest najvažnijih svjetskih valuta, kreće se jutros oko 95,14 bodova, dok je u petak na zatvaranju tržišta iznosio 95,88 bodova.
Pritom je tečaj američke u odnosu na japansku valutu skliznuo 3 posto, na 101,60 jena, najnižu razinu u tri godine.
Američka je valuta oslabila i prema europskoj, pa je cijena eura porasla 1,4 posto, na 1,1452 dolara, blizu najviše razine u dvije godine.
Oštro osciliraju i tečajevi ostalih valuta.
„To je sasvim podivljalo. Svi su to očekivali već neko vrijeme, ali sama brzina oscilacija iznenadila je sve”, kaže Shafali Sachdev, direktorica u tvrtki BNP Paribas Wealth Management.