Križanjem ptica do novih otkrića

PATKA s oštrim kljunom prepelice i prepelica s plosnatim kljunom patke zvuči kao cirkuska atrakcija, no zapravo je rezultat znanstvenog istraživanja.

Zamijenivši kljunove patke i prepelice znanstvenici sa Sveučilišta u Kaliforniji nisu imali namjeru napraviti čudo od ptice, nego istraživanje o evoluciji ptica, koje može pomoći u pronalaženju uzroka defekta poput, primjerice, rascijepljenog nepca.

´To istraživanje vodi nas do najranijih teorija evolucije, ali i do vrlo konkretnih pitanja u medicini´, izjavio je stručnjak za molekularnu evoluciju Michael Braun s Instituta Smithsonian.

Različitost ptičjih kljunova temelj je istraživanja evolucije. Jedan od najvažnijih zaključaka Charlesa Darwina na otočju Galapagos bio je da su zebe pomalo međusobno drukčije - njihovi kljunovi razlikovali su se u veličini i izgledu, ovisno o tome u kojem su dijelu lanca živjele. Njegova analiza tih razlika dovela je do teorije evolucije putem prirodne selekcije.

Tada je još bila tajna koji su geni i stanice doveli do tih razlika.

Svi ptičji kljunovi nastaju iz sličnog tkiva već kod vrlo malih embrija, rekla je Jill Helms, znanstvenica iz San Francisca. Kako bi otkrili zašto se ptičji kljunovi toliko razlikuju, ona i njezin kolega Richard Schneider odabrali su dvije ptice potpuno različita kljuna - prepelicu i patku.

Uzeli su patku staru 36 sati i embrije prepelice iz inkubatora te probušili rupice u jajetu. Tankim iglama isisali su stanice koje uzrokuju rast kljuna iz embrija patke i zamijenile ga stanicama iz embrija prepelice i obrnuto.

Ostavili su jaja da stoje 11 dana, na pola puta do izlegnuća, nakon čega su mogli vidjeti kako će izgledati rezultat njihova pokusa. Iz etičkih razloga znanstvenici nisu željeli da se ptice izlegnu s kljunovima koje neće znati koristiti.

Patke su imale mali šiljasti kljun, a prepelice prepoznatljiv široki i plosnati pačji kljun.

´Riječ je o važnom pokusu jer prelazi područje istraživanja ptica´, misli Jill Helms. Po njezinim riječima, istraživanje baca novo svjetlo na teorije o razvoju čovjekove lubanje i lica.

´Ako ljudi imaju slične živčane stanice kao ptice, postoji mogućnost da će kirurzi jednog dana moći ispravljati defekt rascijepljenog nepca i prije nego se dijete rodi´, dodala je.

´Jednom kad shvatimo prirodu odnosa između različitih tkiva počet ćemo razmišljati o tome gdje su stvari krenule krivim putem i postoji li način da se one poprave´, istaknula je Jill Helms.