Meksiko i Čile, jedine latinoameričke zemlje koje su trenutačno u Vijeću sigurnosti kao nestalne članice, ponovile su da se protive sili prije iscrpljivanja mirnih sredstava.
Protiv intervencije izjasnile su se i vlade Venezuele, Urugvaja i Paragvaja.
"Mi smo protiv rata", kazao je meksički predsjednik Vicente Fox.
Njegov čileanski kolega Ricardo Lagos pozvao je dan ranije "na brz završetak rata", izražavajući nadu u "najmanji mogući broj nedužnih civilnih žrtava".
Venzuelanski predsjednik hog Chavez kazao je da njegova zemlja "traži mir".
Kubanski ministar vanjskih poslova Felipe Perez Roque u Ženevi je osudio "nezakonitu, nepravednu i suvišnu agresiju protiv Iraka".
Pred Komisijom za ljudska prava UN-a u Ženevi on je kazao da je "cijela planeta postala talac hirovitih odluka neograničene moći koja ignorira međunarodne obveze i odlučuje jedino u vlastitom interesu i prema vlastitoj koncepciji nacionalne sigurnosti".
Argentina je potvrdila da je "za mir" i za upućivanje humanitarne pomoći iračkom narodu "ako to UN zatraži".
Ta jedina latinskoamerička zemlja koja je sudjelovala u Zaljevskom ratu 1991. odlučila je ovoga puta udaljiti se od SAD-a.
Argentinac Diego Maradona nazvao je k tomu američkog predsjednika Georgea W. Busha "ubojicom".
Urugvajski ljevičarski list La Republica ponovno je, po drugi put, usporedio američkog predsjednika s Adolfom Hitlerom uz fotomontažu njemačkog diktatora s licem Georgea W. Busha.
Predsjednik Kostarike Abel Pacheco jedini je koji je iskazao potporu Amerikancima, optuživši Sadama Huseina da je jedini odgovoran za rat. No 3.000 ljudi prosvjedovalo je mirno u San Joseu osuđujući njegovo stajalište kao i vojnu američku intervenciju.