Uzroke rasta cijena pšenice i brašna treba tražiti u manjem urodu pšenice koje je u 2003. proizvedeno 40 posto manje nego u 2002.
Iako je nema dovoljno, u prošloj je godini izvezeno 130 tisuća tona pšenice, a uvezeno oko 7,8 tisuća tona.
Vlada Ivice Račana nije intervenirala na vrijeme, morala je prije uvesti izvoznu carinu za pšenicu, ustvrdio je Čobanković.
Od spomenutih 56 tisuća tona, 30 tisuća tona čini pšenica koju je Hrvatska po odobrenju Svjetske trgovinske organizacije (WTO) već uvezla bez carine (zbog elementarne nepogode).
Uz to, od Europske komisije zatražena je kvota za uvoz još 50 tisuća tona, rekao je Čobanković, naglasivši kako ne znači da će se ta količina i uvesti, ali Hrvatska ju želi imati na raspolaganju.
Vlada je najavila da će do nove žetve uvesti izvoznu carinu i na brašno (izvoznu carinu na pšenicu uvela je prošla Vlada).
Po hitnom postupku Ministarstvo poljoprivrede predložit će i zakon kojim bi se uvele evidencijske markice za brašno, kao i zakon o skladišnicama za žitarice, ljekovito i industrijsko bilje.
Članovi Vlade posebno su upozorili na problem sivog tržišta koje je ministar financija Ivan Šuker potkrijepio i riječima kako "ispada da se u nekim pekarama peče samo 5, 6 peciva".
Kruh je, podsjetio je premijer Ivo Sanader, poskupio u prosincu, a neke analize govore da za to nije bilo razloga. Premijer je stoga pozvao trgovce da razmisle i vrate cijene na razinu prosinačkih.
Apelirao je na trgovce i da smanje marže. Objasnio je, naime, da proizvođači kruha trgovcima odobravaju rabat od 10 do 20 posto, neki i 30 posto, a marže su trgovaca između 20 do 33 posto. Tako je kod nekih trgovaca zarada i 50 posto, najveća je 62 posto, a zarada na kruh ne treba biti tolika, kazao je Sanader.