MINISTARSTVO kulture prihvatilo se vrlo ozbiljno rješavanja položaja knjige, ali i pisca, izdavača i knjižara i zbog toga je osnovalo radnu skupinu kojoj je zadaća predložiti najbolja rješenja, izjavio je ministar Božo Biškupić u razgovoru za Hinu, upitan što poduzima Ministarstvo kulture u pogledu zaštite hrvatskoga nakladništva.
Radnu skupinu sačinjavaju predstavnici knjižara i izdavača, predstavnici obiju udruga književnika, a na čelu je skupine ministrov pomoćnik Čedomir Višnjić.
Ministar napominje kako u radnoj skupini sudjeluje i predstavnik Ministarstva gospodarstva, jer, kako je pojasnio, kada je riječ o nakladništvu i problemu distribucije knjige, to nije samo problem koji se tiče kulture, nego i gospodarstva.
Očekuje da će radna skupina izići do kraja ožujka s prijedlozima i da će posebnu pozornost posvetiti i problemu materijalnog stanja pisaca.
"To ćemo pokušati riješiti po nekim zapadnim modelima, kako bi pisci čija se djela više posuđuju u knjižnicama dobili zato i određenu naknadu", izjavio je.
U pogledu današnjega načina financiranja knjige, napomenuo je da će se današnji model morati mijenjati, jer su proračunska sredstva ograničena i ne mogu rasti kako se povećava broj naslova knjiga. Dobit će potporu samo značajne knjige, dodao je.
Ministarstvo kulture za otkup knjiga u ovoj godini odobrilo je nešto više od 15 milijuna kuna, za potporu izdavaštvu četiri milijuna kuna, za strana izdanja (21 naslov) 265.500 kuna, za financiranje 68 časopisa 6.650.000 kuna te za nabavu knjiga za narodne knjižnice 19.895.105 kuna.
"Kad bismo tim sredstvima pribrojili i sredstva Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa, koje financira nabavu knjiga za školske i fakultetske knjižnice, onda bismo vidjeli da je riječ o znatnom novcu koji se izdvaja za knjigu", izjavio je Biškupić.
Upitan da komentira prodaju knjiga na kioscima uz novine i je li to utjecalo na stanje u izdavaštvu, ministar je potvrdio da je došlo do krize u izdavaštvu i knjižarstvu zbog takva načina prodaje. Podsjetio je da je hrvatsko tržište knjigama uništeno za Domovinskog rata te da se, unatoč brojnim teškoćama, u nekoliko zadnjih godna uspjelo oporaviti.
Napominje, međutim, kako nije dostatno samo izdati knjigu, nego pobrinuti se i za njezinu promidžbu, odnosno prodaju.
Predlaže stoga da se, kao i u nekim zemljama Europske unije, u našim knjižarama godinu dana ne mijenjaju cijene knjige, a ne da se nakon petnaestak dana po ulasku u knjižare na raznim štandovima počnu prodavati upola jeftinije.
Upitan koje zakone Ministarstvo planira predložiti u idućoj godini, ministar je rekao kako će se donijeti zakoni o kazalištu i o filmu, usklađeni s europskim.
Za zakon o kazalištu rekao je da se s njim krenulo u raspravu te da je njegova važna novost što će kazališta dobiti upravna vijeća, a na čelu većih kazališnih kuća bit će poslovni ravnatelji, koji će se skrbiti o novcu da bude potrošen na pravi način.
"Tim bi zakonom trebalo prestati trošiti novac kojega nema, odnosno da se ne dođe u situaciju zaduživanja i raspolaganja tuđim novcem", izjavio je.
U pogledu zakona o filmu ministar je rekao kako još ne postoji radni materijal, već samo prijedlozi za prethodnu raspravu u pripremi tog radnog materijala, a svakako će se koristiti i iskustva iz zakonodavstva iz Europske unije. Hrvatska je postala članicom Euroimagesa i iz tih se sredstava već se financiraju filmski projekti, dodao je.
Upozorio je i na važnost dijela zakonodavstva koje se odnosi na zaštitu prirode te je izrazio zadovoljstvo dobrim poslovanjem NP "Plitvice".
Napomenuo je da je Svjetska banka uložila nepovratno tri milijuna eura za uređenje Kopačkoga rita te su se nakon vrlo dobrih rezultata odlučili nepovratno financirati i kraški projekt zaštite prirode na Velebitu, koji bi se proširio i na dinarski splet.
Govoreći o uređenju arheoloških parkova od Iloka do Vukovara, ministar je rekao kako će se taj projekt, u koji će biti uloženo 260 milijuna kuna, nastaviti, jer on nije samo u interesu kulture, nego i gospodarstva.
Čitav taj projekt financirat će se uz pomoć kredita stranih fondova, izjavio je Biškupić, dodavši kako postoji obećanje o sedamdesetpostotnom sufinanciranju od strane Europske banke.
Podsjetio je kako je napravljena lista spomenika kulture i ponuđena na web stranicama te da su dosad za obnovu pojedinih spomenika pokazali zanimanje i američki gospodarstvenici, primjerice za obnovu dvorca Eltz.
Na upit što se radi na još boljem imageu Hrvatske u svijetu, ministar je rekao da je dovoljan pokazatelj realizacija 376 ovogodišnjih kulturnih programa u zemljama Europske unije.
"Iduću godinu pripremamo velik projekt predstavljanja hrvatske tradicijske baštine u SAD-u, Kanadi, Čileu i Argentini, zemljama s velikim brojem naših iseljenika, izložbu Augusteum Narone u Vatikanskim muzejima, gostovanja Zagrebačke filharmonije, mnogih komornih sastava i umjetnika pojedinaca diljem svijeta", najavio je ministar.
Foto: FAH