Izdatke za nagodbe država treba osigurati u proračunu. No kako je riječ o potraživanjima koja još nisu došla pred sudove očekuje se da bi konačan iznos za državu bio znatno manji, jer po riječima glavnog državnog odvjetnika Mladena Bajića, državna odvjetništva u takvim predmetima na sudovima dobivaju oko 51 posto slučajeva.
S druge strane država potražuje oko 2,5 milijarde kuna, a državna odvjetništva će se ubuduće ozbiljnije morati pozabaviti i s ostalom državnom imovinom, koja do početka 2007. u cijelosti treba biti uknjižena, kazala je ministrica pravosuđa.
Kako bi to postigla odvjetništva će morati bolje koordinirati rad na uknjižbama, a državna tijela im ažurnije trebaju dostavljati podatke o državnoj imovini.
U namjeri da se skrate sudski postupci ministrica je državnim odvjetnicima poručila da s više hrabrosti moraju odlučivati o žalbama, procjenjivati oportunost njihova ulaganja, te što je češće moguće koristiti alternative načine rješavanja kaznenih predmeta za lakša kaznena djela. U prvom redu, kazala je, riječ je o odgodama kaznenog progona, nagodbama u istrazi i donošenju presuda od strane istražnog suca.
Pritom je navela primjere Sjedinjenih američkih država koje nagodbama rješavaju oko 90 posto predmeta i Njemačke gdje nagodbama okonča polovina sporova.
Značajan dio reforme odnosit će se i na organizacijske izmjene u državnim odvjetništvima, u kojima bi se izmjenama Zakona, povećao broj savjetnika te osnovao ured za nadzor rada.
Hrvatska bi, kazala je ministrica, osim toga trebala ujednačiti kaznenu politiku, a suci bi pri izricanju kazni trebali voditi računa o poruci koju time šalju.
Isto tako izmjenama Zakona o Uredu za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta (USKOK) tom bi se dijelu državnog odvjetništva trebala pojačati uloga, a nadležnost proširiti i na kaznena djela koja do sada nisu bila u njegovoj nadležnosti. Veće ovlasti USKOK bi, dodaje ministrica, trebao dobiti u predistražnom postupku, dok će se organizacijska poboljšanja ostvariti osnivanjem dvaju novih odjela - za istraživanje i dokumentaciju te za suzbijanje korupcije i odnose s javnošću.
Glavni državni odvjetnik Mladen Bajić kazao je da su državna odvjetništva u poslijednje dvije godine riješila gotovo sve zaostatke, čime su "dosegnuti standardi Europske unije". Svi predmeti sada se rješavaju u roku od tri mjeseca, a zaostatci su svedeni na desetodnevni priljev predmeta, kazao je Bajić. Dodao je da od svih predmeta koje državna odvjetništva vode pred sudovima 87 posto završi osuđujućim presudama, pet posto odbacivanjem, a tek sedam posto oslobađajućim presudama.
Najveći uspjeh ostvaren je u spajanju s bivšim državnim pravobraniteljstvom, kazao je Bajić, dodavši da su cijelom sustavu i dalje potrebna značajna kadrovska pojačanja, jer rade s 20 posto manje kadrova nego što je određeno sistematizacijom.
Dodao je da će ubuduće posebnu pozornost posvetiti nadzoru rada državnih odvjetnika, bolje pratiti rad na terenu, te uvesti ocjenjivanje.
Bajić je ustvrdivši kako su već uloženi značajni napori radi alternativnih načina rješavanja sporova, te da se uskoro nadaju dobrim rezultatima, kao i u radu USKOK-a kojeg bi, kaže, što prije trebalo kadrovski ekipirati.