Potrošačke cijene u Hrvatskoj bile su u kolovozu 7.8 posto više u odnosu na isti lanjski mjesec, što znači da je inflacija na godišnjoj razini porasla prvi put nakon osam mjeseci pada, pokazuje prva procjena Državnog zavoda za statistiku (DZS).
Cijene dobara i usluga za osobnu potrošnju, mjerene indeksom potrošačkih cijena, u kolovozu su u odnosu na isti lanjski mjesec u prosjeku više za 7.8 posto, dok su na mjesečnoj razini porasle 0.6 posto, pokazuje prva procjena DZS-a, objavljena u četvrtak.
To je na godišnjoj razini veća stopa inflacije nego u srpnju, kada je iznosila 7.3 posto, a to je i prvi rast inflacije nakon osam mjeseci pada.
Inflacija je, naime, postupno popuštala od studenoga prošle godine, kada je dosegnula rekordnih 13.5 posto.
Promatrano prema glavnim komponentama indeksa, cijene hrane, pića i duhana porasle su u kolovozu na godišnjoj razini u prosjeku za 10.1 posto, usluga za 7.8, industrijskih neprehrambenih proizvoda za 7.4, a energije 4.3 posto.
Na mjesečnoj su razini, pak, cijene energije u prosjeku porasle za 2.7 posto, usluga za 0.7, a hrane, pića i duhana za 0.2 posto.
S druge strane, cijene industrijskih neprehrambenih proizvoda pale su za 0.5 posto.
Drugi najgori u eurozoni
Danas objavljeni podaci Eurostata o prvim procjenama kretanja inflacije za kolovoz u eurozoni govore da se na razini država koje koriste euro godišnja inflacija stabilizirala u kolovozu na 5.3 posto.
Prema podacima za sve zemlje koje imaju zajednički valutu euro, Hrvatska je druga najgora po stopi inflacije u eurozoni. Eurostat koristi HCIP metodu koja mjeri i utjecaj nerezidenata, odnosno turista. Prema toj metodi hrvatska inflacija za kolovoz iznosi 8.5 posto. Najvišu inflaciju ima Slovačka i prema istoj metodi iznosi 9.6 posto.
Konačni podaci indeksa potrošačkih cijena u kolovozu ove godine, prema klasifikaciji ECOICOP, bit će objavljeni 15. rujna.
HNB: Povećanje je najviše zbog poskupljenja energije
Inflaciju je komentirala i Hrvatska narodna banka.
"Prema prvoj procjeni Eurostata, u Hrvatskoj je godišnja stopa inflacije mjerena harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena (HIPC) u kolovozu 2023. iznosila 8,5%, što je za 4,5 postotnih bodova manje u odnosu na vrhunac dosegnut u studenom 2022. Trend usporavanja inflacije najvećim je dijelom bio rezultat snažnog smanjenja inflacije cijena energije, koja je u studenom 2022. premašila 20%, a u uvjetima pada cijena sirove nafte na svjetskom tržištu i privremeno zamrznutih cijena plina i električne energije za kućanstva, u travnju 2023. inflacija cijena energije ušla je u negativni teritorij", poručuju iz HNB-a.
"U nešto manjoj mjeri padu ukupne inflacije u posljednjih devet mjeseci pridonijelo je usporavanje temeljne inflacije (zahvaljujući industrijskim proizvodima) i inflacije cijena hrane. Međutim, kao što je najviše pridonijela usporavanju ukupne inflacije u posljednjih devet mjeseci, inflacija cijena energije ujedno je odredila ubrzavanje ukupne inflacije u kolovozu za 0,5 postotnih bodova u odnosu na srpanj, kada je godišnja stopa inflacije iznosila 8,0%", dodaju.
Navode kako su se od sredine srpnja cijene sirove nafte tipa Brent na svjetskom tržištu počele povećavati i da su u kolovozu porasle za oko 8%, što je potaknulo rast maloprodajnih cijena naftnih derivata na domaćem tržištu, pa je godišnja stopa promjene cijena energije u kolovozu bila viša nego u srpnju.
Kažu i kako se za razliku od cijena energije, godišnji rast cijena svih drugih glavnih komponenata inflacije se u kolovozu usporio u usporedbi sa srpnjem, iako je i dalje povišen. Inflacija cijena hrane (uključujući alkohol i duhan) usporila je na 10,3% (s 11,8% u srpnju), a inflacija potrošačkih cijena industrijskih proizvoda na 7,0% (sa 7,7% u srpnju).
"Moguć izraženiji rast cijena energenata"
Ukupna inflacija mjerena nacionalnim indeksom potrošačkih cijena, prema prvoj procjeni DZS-a, također se privremeno ubrzala te je nakon 7,3% u srpnju, u kolovozu iznosila 7,8%. Ukupna inflacija u europodručju je u kolovozu stagnirala, dok se temeljna inflacija usporila, ali se zadržala na povišenoj razini. U kolovozu je tako, prema prvoj procjeni Eurostata, ukupna inflacija u europodručju mjerena HIPC-om iznosila 5,3% (jednako kao u srpnju), a temeljna inflacija 5,3% (nakon 5,5% u srpnju), naglašava HNB.
Kako još navode, oOčekivano daljnje usporavanje ukupne inflacije potrošačkih cijena u nastavku 2023. godine i tijekom 2024. trebalo bi odražavati usporavanje temeljne inflacije i inflacije cijena hrane. Očekuje se da će inflacija cijena energije ostati niska, uz blago izraženi trend rasta. Rizici za ostvarenje projiciranog kretanja inflacije i dalje su naglašeni, a moguć je izraženiji rast cijena energenata i industrijskih sirovina, napominju iz Hrvatske narodne banke.