U priopćenju Vrhovnog suda kaže se da je Crnić, vodeći računa o opterećenosti pojednih županijskih sudova kao stvarno nadležnih za postupanje u takvim kaznenim predmetima, odlučio da se karlovačkom Županijskom sudu povjeri provođenja glavne rasprave u tročlanom vijeću propisanom Zakonom o potvrđivanju Statuta Međunarodnog kaznenog suda.
Osuđujuću presudu Karanu Vrhovni je sud ukinuo na njegovu žalbu, među ostalim, jer je prvostupanjski sud pogrešno utvrdio činjenično stanje i jer bez valjanog razloga nije prihvatio iskaze svjedoka u Karanovu korist, niti je doveo u pitanje proturječne iskaze svjedoka.
Vrhovni sud je utvrdio da Karanu nije dokazano da je počinio zločine za koje je osuđen, odnosno da je tijekom 1991. i 1995. nečovječno postupao sa zarobljenicima u policijskoj postaji u Korenici i tijekom 1995. u logoru u Farkašićima, te da je pogrešno utvrđena njegova zapovjedna odgovornost kao "komandira straže".
Vrhovni je sud također ukazao da u presudi nema mjesta polemici s razlozima Karanova povratka "kako bi nastavio živjeti na grbači hrvatskog naroda da bi je gospodarski oslabio ... radi ostvarenja memoranduma SANU", niti zaključcima da je "vršio genocid nad Hrvatima sa svojim sunarodonjacima, i to ne samo u zadnjem ratu, već više do 500 godina", te da su Karan i njegovi preci došli "zajedno s Osmanlijama da bi uništili Hrvatsku".
Stoga je Vrhovni sud ocijenio da dio prvostupanjske presude otvara prostor ozbiljnoj sumnji u nepristranost suda kod utvrđivanja individualne odgovornosti pojedinca.
(Hina) xggrb yso