"Kao zemlja kandidat za pristup u Europsku uniju Hrvatska namjerava u potpunosti svoje pravosuđe približiti europskim standardima, ali i građanima, što je i razlog obilježavanja današnjeg dana", kazala je Škare Ožbolt.
Detaljno nabrajajući sve reformske poteze ministrica je ustvrdila da bi se do početka 2007. trebali riješiti svi zaostali sudski predmeti.
Kako bi u tome uspjelo Ministarstvo planira povećati ovlasti i broj sudskih sudskih savjetnika, predmete sa zatrpanijih sudova prebaciti na manje opterećene, uputiti suce na rad u druge sudove, plaćati njihov prekovremeni rad te poticati alternativne načine rješavanja sudskih sporova. Planira se i niz mjera koje bi trebale ubrzati suđenja. Tako se izmjenama zakona planiraju ograničiti žalbene postupke na županijskim sudovima na najviše dva puta, a odvjetničke tarife povezati s vrstom sudskog postupka bez obzira na broj radnji i duljinu suđenja.
Ministrica je istaknula kako je nužno podizanje motiviranosti ali i odgovornosti pravosudnih dužnosnika, zbog čega će se do kraja iduće godine uvesti novi načini praćenja statističkih podataka na sudovima te njihova upravnog nadzora.
Reformom se želi poboljšati vođenje zemljišnih knjiga, koje bi ubuduće trebale biti povezane u jedinstvenu elektronsku nacionalnu bazu zemljišnih podataka. U taj će projekt, financiran od Svjetske banke i Europske komisije, do 2008. biti utrošeno oko 40 milijuna eura, kazala je Škare Ožbolt.
Ministarstvo planira pokrenuti i izmjenu niza zakona, ujednačiti politiku kažnjavanja, donijeti novi nacionalni program za borbu protiv korupcije te obnoviti ili izgraditi niz pravosudnih objekata, posebice u Zagrebu i Splitu.
Ističući kako Vlada u potpunosti podupire sve reformske mjere, premijer Sanader je podsjetio da su one bitne zbog približavanja EU, ali da Hrvatska u prvom redu pravosuđe mora približiti svojim građanima. Njima se mora omogučiti da svoje sporove rješavaju u ustavnom roku, dodao je i najavio da će Vlada reforme podržati i u proračunu za iduću godinu.
Ustvrdio je i da je reforma pravosuđa, uz povratak izbjeglica i njihove imovine te suradnja s Haagom, jedan od tri posebna uvjeta koje Hrvatska mora ispuniti prije ulaska u EU.
Predsjednik Vrhovnog suda Ivica Crnić ocijenio je da hrvatski suci dobro ispunjavaju svoje zadaće te da se krivce za sporost pravosuđa ne može tražiti samo u sudačkim redovima. Dodao je da sudovi zaprimaju znatno više predmeta nego što su ih u stanju riješiti s trenutnim brojem sudaca te da više pažnje treba posvetiti alternativnom načinu rješavanja sporova.
Predstavnici europskih institucija podsjetili su da je Europski dan građanskog pravosuđa uveden prije dvije godine i čestitali Hrvatskoj na pokrenutim reformama, a Wunnenberger je dodao da Hrvatska mora još puno učiniti da građani budu sigurni kako će se njihova prava poštovati.
(Hina) xam yso