Objavljena Đodanova knjiga "Crvena Hrvatska"

Zagrebački nakladnici Meditor i Iros objavili su knjigu Šime Đodana "Crvena Hrvatska Dubrovnik i Boka od Kotora.

"O Crvenoj Hrvatskoj može se govoriti samo u kontekstu opće povijesti Jadranske Hrvatske, koja se prostirala od rta Pule u Istri do Drača u Albaniji. Tako svjedoče vjerodostojna vrela srednjovjekovne hrvatske povijesti prema kojima je narod Hrvata došao iz Bijele ili Velike Hrvatske u Jadransku, a nešto kasnije i u Panonsku - Posavsku Hrvatsku - kao samosvojan - vojnički i politički narod", piše Đodan u poglavlju o etnogenezi Hrvata.

Na temelju rasprostranjenosti etnonima Hrvat, Đodan ističe kako su postojale Crvena i Bijela Hrvatska "s obje strane Karpata prije nego što su Hrvati doselili na Jadransko more", a taj su teritorijalni kontinuitet razbili tek "ugro-finsko-turanska plemena" od kojih će se kasnije razviti madžarski narod.

Đodan obrađuje rane hrvatske kneževine na jugu - Bijelu, Crvenu, Panonsku i Karantansku Hrvatsku i pod vodstvom kralja Tomislava ujedinjenje svih kneževina osim Karantanske "koju su zarana zaposjeli i odvojili Bavarci".

U poglavlju o Dubrovačkoj Republici Đodan je posebice istaknuo njezino "zlatno doba" u sklopu Hrvatskog Kraljevstva, dok je u napisu o Boki Kotorskoj istaknuo nekadašnju demografsku sliku Hrvata u tom kraju kojih je još 1910. u Kotoru bilo 69 posto, u Herceg Novom 70, a u Tivtu 95 posto.

U drugom dijelu knjige objavljeni su prilozi iz radova E. Paščenka "Tragovi Hrvata na ukrajinskom prostoru", N.Z. Bjelovučića "Crvena Hrvatska i Dubrovnik" i "Hrvatski kraljevi u Dubrovniku", S.M. Štedimlije "Stapanje imena Crvena Hrvatska u Crna Gora", pomorskog kapetana Š.P. "Tko su bili starosjedioci Boke Kotorske", Dominika Mandića "Crvena Hrvatska", Ferde Šišića "Hrvatska povijest" i V. Sedova "Od iranske postojbine do Jadrana".

Knjizi su radi lakšeg snalaženja u prostoru priloženi zemljovidi.

Hrvatski političar, pravnik i ekonomist Šime Đodan (Benkovac, 1927.) objavio je knjige "Agonija boljševizma" i "Hrvatsko pitanje 1918.-1990."