Pokrovitelj skupa potpredsjednik Vlade Ante Simonić ocijenio je da znanstvena važnost časopisa obvezuje političku javnost i znanstvenu politiku da osiguraju poticajne uvjete za njegovo izlaženje, a državna tijela koja se bave razvojem sela i poljoprivrede da u ljudima oko časopisa prepoznaju korisne i vrijedne suradnike.
Hrvatske je selo doživjelo demografski slom, a sociolozi sela utvrdili su da bez obnove sela nema obnove Hrvatske, rekao je Simonić i zatražio poticajne mjere za obnovu obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava.
Najvažniji uvjet za taj obrat jest dugoročna realna i razborita agrarna politika, kojom će se dokinuti zanemarivanje seoskih područja i njihovih prirodnih vrijednosti, te tako osigurati i proizvodnju hrane, rekao je Simonić.
Glavni urednik časopisa Antun Petak rekao je da je to prvi put da je jedan od ključnih čimbenika, politika, podupro časopis te zamjerio hrvatskoj znanstveno-tehnološkoj politici da podupire časopis sa samo 6-15 tisuća kuna na godinu. Dodao je da se neprimjerena politika prema selu odražava na smanjenu znanstvenu produkciju ruralne sociologije. Iako je znanstveni, časopis "Sociologija sela okrenut je hrvatskom selu, seljaku i poljoprivredi te podastire znanstvene podloge za rješavanje razvojnih i drugih pitanja sela i poljoprivrede.
Stipe Šuvar je podsjetio na važnost zagrebačke ruralne sociološke škole koja je po metodama i rezultatima poznata i priznata u Europi i svijetu. Časopis je presudno utjecao na osnivanje i razvoj ruralne sociologije u Hrvatskoj i drugim državama nastalim raspadom bivše Jugoslavije, dodao je Šuvar.
Maja Štambuk je izjavila da je u javnosti selo općenito negativno shvaćeno te da se favorizira grad. U hrvatskoj politici ono je zatočenik poljoprivrede, što nije dopustivo. Razvoj sela mora se temeljiti na njegovoj posebnosti, na povezanosti s prirodom i prostorom, na manjim naseljima, na uporabi lokalnih materijala, na jednostavnijim socijalnim zajednicama i td. i ono se mora sačuvati u potpunosti, rekla je dugogodišnja bivša urednica.
Jubilarno izdanje prikazuje promjene i razvojne faze koje su hrvatsko selo i privatna poljoprivreda prošli u protekla četiri desetljeća te ključne tendencije u razvoju ruralne sociologije i ulogu časopisa u njima.
Selo je proživjelo raspad agrarnog društva, uspostavilo nove višestruke odnose s gradom, da bi se potkraj osamdesetih javila nova obiteljska poljoprivredna gospodarstva, a devedesetih izloženo posebno nemilosrdnu ratu i nevoljama tranzicije, rečeno je.